1892. |
|
Osnovana Zagrebačka pivovara, tada pod nazivom `Zagrebačka dionička pivovara i tvornica slada`. |
| |
|
|
1891. |
|
Zagreb dobija svoj prvi konjski tramvaj. Taj dan se u Zagrebu obilježava kao početak organiziranoga javnog gradskog prijevoza. (5. rujna 1891.) |
| |
|
|
1890. |
|
Puštena je u promet zagrebačka Uspinjača, tada pogonjena parnim strojem. (8. listopada 1890.) |
| |
|
|
1888. |
|
Telefon je došao u Zagreb. |
| |
|
|
1880. |
|
Veliki potres - bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na području Medvednice. Potres je razorio brojne zagrebačke zgrade, dvoje ljudi je poginulo (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je teško ozlijeđeno.
Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta - do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Šteta je iznosila 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. (9. studenoga 1880., u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde) |
| |
|
|
1876. |
|
Otvoreno je groblje Mirogoj. Prvi pokojnik pokopan na novom groblju bio je Friedrich Miroslav Singer, hrvatski i austrijski športski pedagog, začetnik tjelovježbe u zagrebačkim školama. (7. studenoga 1876.) |
| |
|
|
1865. |
|
Održan je prvi vatromet u Zagrebu i to 9. lipnja na Jelačićevom trgu. Vatromet nije prošao po planu - dogodila se velika tragedija.
Zapalila se cijev napunjena kemikalijama koja je eksplodirala te je poginulo 10, a ozlijeđeno 11 ljudi. |
| |
|
|
1862. |
|
Dovršetkom željezničke pruge, Zagreb je vlakom povezan s Trstom, Ljubljanom, Mariborom, Grazom i Bečom. (1. listopada 1862.) |
| |
|
|
1853. |
|
Alexander von Bach, austrijski političar i ministar, proglašen prvim počasnim građaninom Grada Zagreba.
Napravljena je prva karta grada Zagreba u boji - tada je zagreb sa okolnim selima imao 15.114 stanovnika i 1405 kuća. |
| |
|
|
1850. |
|
Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjuju se u jedinstveni grad Zagreb. (7. rujna 1850.) |
| |
|
|
1833. |
|
Izgradeno je prvo zagrebačko kazalište.
Izgradnju kazališne zgrade financirao je Kristofor Stanković, i to novcem koji je dobio na bečkoj lutriji. |
| |
|
|
1819. |
|
Proveden (prvi točniji) popis stanovništva, prema kojem je Zagreb imao 9136 stanovnika. |
