|
 |
|
| |
• |
GDJE SAM? |
> |
|
> |
|
> |
|
> |
izložba u hdd galeriji |
|
| |
razvija nekoliko sistema prefabrikacije, među kojima je najuspješniji yu-61 |
Izložba Bogdana Budimirova u HDD galeriji |
| |
|
| |
Izložba je zamišljena kao koncizan uvid u rad ovog iznimnog autora, te je strukturirana kroz dva prepletena segmenta. Jedan je edukativnog karaktera i posvećen projektantskim metodologijama koje je Budimirov istraživao kroz arhitektonske i dizajnerske radove, dok drugi prikazuje prikupljene ključne originalne predmete produkt dizajna i radne makete.
Kustos izložbe je Maroje Mrduljaš, sa suradnicima Borisom Vidakovićem i Markom Golubom, a izložba se oslanja na knjigu Bogdan Budimirov: U prvom licu, koju je uredio Vladimir Mattioni.
Izložbu radova Bogdana Budimirova, dobitnika Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo u 2014., možete pogledati od 21. siječnja do 7. veljače 2015. godine u HDD galeriji.
O Bogdanu Budimirovu
Bogdan Budimirov nadilazi uže disciplinarne okvire i pojednostavljeno shvaćenu poziciju arhitekta i dizajnera kao stvaratelja oblika. Šest desetljeća njegovog aktivnog istraživačkog rada u različitim mjerilima - od crtaće ploče do aerodroma, treba interpretirati u svjetlu nastojanja da se moderno sistemsko mišljenje i integracija znanja uključe u logiku projektiranja. Budimirov ulazi u praksu još kao student, u dinamičnom kontekstu urbane ekspanzije i industrijalizacije u socijalističkoj Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata.
Milje zemlje u obnovi i razvoju je plodan za Budimirova, homo fabera zainteresiranog za metode racionalne organizacije i angažiranja svih raspoloživih, a oskudnih resursa. Radoznao i poduzetan Budimirov iskustva empirijski sabire proučavajući druge proizvodne grane i traži modele korjenite reforme građevinske industrije.
U suradnji sa Željkom Solarom, Dragutinom Stilinovićem i drugima razvija nekoliko sistema prefabrikacije, među kojima je najuspješniji YU-61.
Suočeni sa zadatkom projektiranja za velike brojeve, Budimirov i suradnici ne oblikuju građevinu kao izdvojeni objekt sa specifičnom formom, funkcijom i konstrukcijom, nego projektiraju čitav proces serijske, industrijske proizvodnje i održavanja građevine te uzimaju u obzir i ekonomske aspekte i plasman proizvoda na tržište.
Forma, funkcija i konstrukcija se apstrahiraju u set građevinskih elemenata optimiziranih za proizvodni proces, pri čemu se ne kompromitiraju estetske i uporabne kvalitete nego pragmatično uravnotežuju omjeri uloženog i dobivenog. Koncizna arhitektura srebrnih gradova u Zapruđu, Borongaju, Remetincu i drugdje djelovala je futuristički, no razlog tome nije samo blještavilo njihove aluminisko - staklene ovojnice, već činjenica da su te kuće osmišljene i izvedene prema tada sasvim novim proizvodnim principima i investicijskim zahtjevima.
Istraživanje masovne proizvodnje arhitekture Budimirov i suradnici nastavljaju u sistemima skladnih prefabriciranih drvenih turističkih bungalova i obiteljskih kuća za tvrke Jugomont, Spačva, Marles i druge od kojih su mnoge još i danas u funkciji, te sistem SPIG industrijske proizvodnje čeličnih zgrada. |
| |
| |
|
| |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
|
 |
• |
|
|
• |
|
• |
|
|
| • |
3. siječnja 2015. / zadnja izmjena: 14. rujna 2016. |
| • |
k.v. |
|
| |
| |
arhiva najava po godinama: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
najave po mjesecima 2015. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
