Najveći galerijski pothvat 2020. godine na hrvatskoj kulturnoj sceni i najopsežnija izložba otvara se u Galeriji Klovićevim dvorima 24. rujna 2020. godine, pod imenom “Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine”. Osim što je od ogromnog značaja jer će prvi put na jednom mjestu biti izložena zajednička kulturna baština jedne od najdugovječnijih državnih zajednica u Europi – između Hrvatske i Mađarske, ovo je ujedno i prva velika izložba koja se otvara ove godine u Zagrebu nakon pojave pandemije korona virusa. Koliko je značajna izložba govori dovoljno činjenica da će biti izloženi eksponati koji svjedoče o povijesnoj ulozi Hrvatske na kulturnoj mapi Europe.
U Zagreb stiže najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine
Zastava će samo za ovu priliku prvi put biti posuđena iz privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. A po prvi put će se u Zagrebu moći vidjeti Pacta conventa, sporazum iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva, a također po prvi put bit će izložena Hrvatsko – ugarska nagodba i Zlatna bula.
Važne povijesne činjenice koje su danas osnova svih udžbenika povijesti Hrvatske, a koje su obilježile dugogodišnju povezanost dvaju država Hrvatske i Mađarske, bit će zastupljene na ovoj izložbi koja se nakon predstavljanja u Zagrebu, seli u Mađarski Nacionalni muzej u Budimpešti.
Galerija Klovićevi dvori ovom izložbom nastavlja niz velebnih izložbi kojima pokazuje značajnu ulogu Zagreba i Hrvatske u kulturnoj povijesti Europe. Prva uspješnica bila je izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. koju je u Zagrebu i u Beču pogledao veliki broj posjetitelja. Izložba Hrvatska – Mađarska trebala je obilježiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije na kulturnom planu, no, odgođena je za drugu polovicu godine zbog pandemije. Izložba se u Klovićevim dvorima može pogledati do 22. studenog 2020. godine, a nakon toga se u prosincu seli u Mađarski nacionalni muzej u Budimpešti. U skladu s novim okolnostima, mađarski muzej priprema i virtualno razgledavanje izložbe za sve one koji neće biti u mogućnosti posjetiti muzej u Budimpešti.
Ova izložba donosi u Zagreb povijesno i društveno vrijedne eksponate od kojih će neki prvi put biti prikazani hrvatskoj publici. Posebna senzacija na izložbi bit će monumentalna slika Dubravka koju je naslikao Vlaho Bukovac, koja sto godina nije bila izložena u Hrvatskoj, a koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti. Bit će izložene i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Brojni će predmeti hrvatsko – mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina.
“Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito”, rekao je ususret velikom otvorenju Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori.
U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija. Nezaobilazna dionica jest i arhitektura od dvoraca, preko javnih zgrada pošte i željeznica te ostalih markera urbanističkoga razvoja hrvatskih gradova, a za koje su zaslužni mađarski arhitekti i investitori. Izložba će u zasebnome djelu obraditi i Rijeku te Crikvenicu i Opatiju. Autori izložbe te njeni idejni začetnici su Petra Vugrinec, Marina Bagarić i Dragan Damjanović, a nastala je u koprodukciji Galerije Klovićevi dvori i Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti.
PROČITAJTE VIŠE:
