ZET bus 109 / Javni gradski sat / Mamutica / Vatikanska ulica, Dugave / Zagreb, srpanj 2017.

Noćas počinje zimsko računanje vremena – spavat ćemo jedan sat duže

Ovog vikenda, u noći sa subote na nedjelju, sa 26. na 27. listopada 2019. godine, satove ćemo pomaknuti jedan sat unatrag. Time počinje zimsko računanje vremena – drugim riječima, spavat ćemo 1 sat duže.

U nedjelju u tri ujutro kazaljke treba pomaknuti jedan sat natrag. Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag (sa 3 sata na 2 sata) u nedjelju, 27. listopada 2019. godine započet će zimsko računanje vremena.

Obavezno paljenje dnevnih svjetala

Iako u nedjelju počinje zimsko računanje vremena, motorna vozila tek od 1. studenog moraju za vrijeme vožnje imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. Odluka o tome donesena je novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz srpnja ove godine (NN 70/2019).

Motociklisti cijele godine moraju imati upaljena svjetla za vožnje na svojim motociklima!

O pomicanju sata

Neke studije navode da postoje negativne posljedice pomicanja vremena, odnosno, pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije.

Europski parlament podržao je u ožujku prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

>>> PROČTAJTE VIŠE: Hortiart Home – Zagreb je dobio novu lokaciju za sve ljubitelje biljaka

Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog ili zimskog računanja vremena u EU-u ili uvođenje jedinstvenog vremena u Europi, nego prekida praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati ljetno računanje vremena ili prijeći na zimsko računanje vremena.

Ljetno računanje vremena

Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave.

Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.

>>> PROČITAJTE VIŠE: Mreža dnevnih tramvajskih linija ZET-a

Ljetno računanje vremena odnosi se uglavnom na umjereni zemljopisni pojas. U tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla ne mijenja se kroz godinu toliko da bi opravdalo promjenu računanja vremena. Datumi početka i završetka ljetnog računanja vremena razlikuju se ovisno o zemlji. S nekoliko iznimaka, promjene se vrše obično u ranim satima nedjelje, što predstavlja manju smetnju nego kad bi se to činilo tijekom tjedna.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro – Ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.

Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro – Ugarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Od 1983. godine u Jugoslaviji ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - -