U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizira se izložba “Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“. A ovaj interdisciplinarni muzeološki i znanstveno-edukativni projekt posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja – tzv. Lubanji C (Krapina 3) otvara se u četvrtak, 6. studenoga 2025. godine, od 19 sati. Dodajmo, izložbu možete pogledati sve do nedjelje, 14. prosinca 2025. godine. A riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.
Nalazište neandertalaca u Krapini jedno je od ključnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu u Krapini, a istraživano je od 1899. do 1905. godine pod vodstvom našeg slavnog znanstvenika Dragutina Gorjanović-Krambergera. Nalazi su stari oko 130.000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu.
- PROČITAJTE VIŠE: Zohran Mamdani, novi gradonačelnik New Yorka | Prvi musliman na čelu najvećeg američkog grada
Procjenjuje se da su tamo pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi. A to je omogućilo stručnjacima nova saznanja o neandertalcima te usporedbe s nalazima iz ostalih europskih i azijskih nalazišta. Iako je zbirka velika, Lubanja C ipak je njezin najpoznatiji dio. Osim anatomskih studija, na čeonoj kosti pronađeni su i tragovi koji svjedoče o simboličkoj sferi života neandertalaca.
Središnji dio izložbe “Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza
On je izložen u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive prirodninu neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. A uz fizički eksponat produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu. U njemu se kroz atraktivne vizualne prikaze i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u širem kontekstu spoznaja o neandertalcima.
“Ideja za izložbu proizašla je iz želje da ovaj jedinstveni fosilni nalaz prvi put bude samostalno predstavljen javnosti. Lubanja C, jedan od najcjelovitijih nalaza krapinskog neandertalca s nalazišta Hušnjakovo, simbol je hrvatske i svjetske paleoantropološke baštine. Izložba je oblikovana kao edukativno i inspirativno iskustvo, obogaćeno dokumentarnim filmom, diskurzivnim programom predavanja i radionicama te posebno osmišljenom linijom suvenira koja povezuje znanost, umjetnost i zajednicu”, izjavila je ravnateljica muzeja dr. sc. Tatjana Vlahović.
Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna širokoj javnosti
A istodobno je znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake. Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju edukativne interaktivne materijale. Ali i popratne publikacije poput kataloga izložbe, kao i stručna vodstva. Posebna pozornost posvećuje se edukativnim programima za djecu, mlade i škole – kroz radionice, didaktičke sadržaje i prilagođena vodstva. A time se doprinosi popularizaciji prirodoslovlja i znanosti među mlađim generacijama. Kao dio programa, predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici, u kojima će sudjelovati muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i iskustava.
“Na površini od 320 četvornih metara, čitav izložbeni prostor posvećen je upravo tom jednom izlošku; svjetlo, prostor i ton usmjeravaju doživljaj. A digitalna vremenska lenta i kratkometražni dokumentarni film, koji večeras ima svoju premijeru, pružaju kontekst i emotivni okvir. Odlučili smo se za pristup u kojem interpretacija proizlazi iz dojma i emocije koje vizualna umjetnost i filmski jezik mogu probuditi. A multimedijalni elementi prostora dodatno pojačavaju taj doživljaj“, dodala je muzejska savjetnica dr. sc. Iva Mihoci.
Prema riječima pročelnice Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emine Višnić, iako se radi o izložbi od velike važnosti za stručnu i znanstvenu zajednicu, posebno se ističe njezina pristupačnost široj javnosti. “Osim jedinstvenog doživljaja kojeg pruža sama spoznaja da boravite u prostoru zajedno s tako važnim i toliko starim muzejskim predmetom, za sve zainteresirane da osim doživljaja steknu i nova znanja, na raspolaganju su stručna vodstva, edukativni interaktivni materijali i popratne publikacije. Pa čak i posebno snimljen film. Muzej je i u ovom slučaj posebnu pažnju posvetio djeci i mladima. Tu su radionice, didaktički materijali i prilagođena vodstva. Vjerujem da će rijetko koja škola propustiti priliku svojim učenicima pružiti ovaj doživljaj. Da uživo vide ono o čemu čitaju u udžbenicima”, rekla je Emina Višnić.
