zagrebačka katedrala / studeni 2018.

Zagrebačka Katedrala – Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava

Zagrebačka katedrala, ili punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Izgrađena je u neogotičkom stilu. Katedrala je “majka je svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji”.

Katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana – Alojzija Stepinca, Franje Šepera, Franje Kuharića, Zrinskih i Frankopana.

Katedrala je dugačka 77, a široka 46 metara. Ima dva tornja (crkvena zvonika) – sjeverni toranj visine 104 metra i južni, visine 105 metara. Površina unutrašnjosti Katedrale iznosi 1617 m2, a može primiti više od 5000 ljudi.

Zvonici Katedrale imaju osam zvona – pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona.

U svakom zvoniku smješten je po jedan sat promjera 320 centimetara, teških oko 600 kilograma, a zanimljivo, za izradu novih satova (stari su uništeni korozijom) utrošeno je 8 tona bronce i mjedi.

Uz vjersko i povijesno značenje, Zagrebačka Prvostolnica ima i veliko kulturno i arhitektonsko značenje i jedan je od napoznatijih Simbola grada Zagreba.

U katedrali su pokopani i posmrtni ostaci hrvatskih velikana – hrvatskog bana Petra Zrinskoga, kneza Frane Krste Frankopana (obojica pogubljeni u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. godine), blaženog Alojzija Stepinca i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa.

Zanimljivo je da je Katedrala građena od litotamnijskog vapnenca, poroznog kamena popularno zvanog bizek, jer se kamen vadio u kamenolomu u zagrebačkom naselju Bizek. Tijekom obnove, umjesto bizeka, koristi se kamen travertin koji se doprema iz okolice Rima, a znatno je čvršći i izgledom vrlo sličan originalu.

tržnica dolac zagreb - zagrebačka katedrala - travanj 2020.

Zagrebačka Katedrala po godinama

  • 1094. godine Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095. / mađarski kralj iz dinastije Arpadovića, vladao je od 1077. do 1095. godine) te je na mjestu današnje Zagrebačke katedrale sagrađena crkva koje je postojala do sredine 13. stoljeća i dolaska Tatara;
  • 1242. godine u svom prodoru Tatari gotovo u potpunosti ruše Katedralu, nakon čega 1254. godine gradnja crkve počinje iznova;
  • 1254. – 1284. – biskup Timotej gradi novu katedralu u gotičkom stilu; tom prilikom je izgrađen istočni dio katedrale;
  • 1624. godine, nedugo nakon što je dobila veliki zvonik, Katedralu su zadesila dva požara koji su joj nanijeli golema oštećenja; prema izvješću tadašnjega kanonika Jurja Ratkaja, urušio se svod Katedrale “.. koji je zgnječio i u komade razbio kor, biskupsko prijestolje, pet oltara pod korom, ..”;
  • 1720. godine u Katedrali je postojao 31 oltar;
  • od 19. stoljeća katedrala je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, najveći spomenik vjere i kulture te duhovno središte hrvatskog naroda;
  • 1880. godine, kada je Zagreb zadesio veliki potres, ponovo su srušeni svodovi katedrale, a pritom su zdrobljeni oltari, probijen je pod i oštećen (tada jedini) zvonik;
  • 1902. godine počela je obnova u neogotičkom stilu po nacrtima bečkog graditelja Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé; tako Katedrala dobiva današnji izgled sa dva visoka zvonika, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu, novim oltarima te grobnicom za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara;
  • 1987. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, a od tada su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi koji traju i danas; Katedrala se ponajprije obnavlja sredstvima vjernika, no zadnjih su se godina u financiranje obnove uključile i različite državne i gradske ustanove;
  • 2020. godine (22. ožujka) Zagreb je pogodio potres snage 5.5 stupnjeva prema Richteru koji je srušio vrh južnog tornja zagrebačke katedrale; toranj je pao na objekt i teško oštetio krov Nadbiskupskog dvora; zbog velikog oštećenja na sjevernom tornju, i on je naknadno uklonjen;

PROČITAJTE VIŠE:

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - - - -