Telegrafija predstavlja jedan od najvažnijih koraka u povijesti komunikacije. To je sustav prijenosa poruka na daljinu pomoću električnih signala, a kasnije i radijskih valova. Prije pojave telefona, radija i interneta, telegrafija je omogućila brzo slanje informacija na velike udaljenosti i temeljila se na jednostavnom, ali genijalnom principu: prenošenju znakova, odnosno kodova, koji se na prijemnoj strani prevode u riječi i rečenice.
Prvi praktični električni telegraf razvio je američki izumitelj Samuel Morse 1830-ih godina. Njegov sustav koristio je Morseov kod – kombinacije točaka (kratkih signala) i crtica (dugih signala) kojima su se prenosila slova i brojke. Morse, zajedno s Alfredom Vailom, konstruirao je uređaj kojim se poruke prenose pomoću električnih impulsa kroz žicu, a na drugoj strani pretvaraju u čitljiv tekst.
Godine 1844. poslana je prva službena telegrafska poruka iz Washingtona u Baltimore. Poruka je glasila: “What hath God wrought?” ili “Što je Bog učinio?”. Ukratko, bio je to trenutak koji je označio početak nove ere komunikacije. Telegrafske linije počele su se ubrzano širiti diljem svijeta. S vremenom su povezivale gradove, države i kontinente. Veliki tehnološki napredak dogodio se 1866. godine kada je položen prvi uspješni transatlantski telegrafski kabel između Europe i Sjeverne Amerike. Zahvaljujući tome, poruke koje su prije putovale tjednima brodom sada su se mogle prenijeti u nekoliko minuta.
Telegrafija nije bila važna samo za osobnu i poslovnu komunikaciju
Naime, ona je igrala ključnu ulogu u političkim, vojnim i gospodarskim događanjima. Tako su tijekom ratova telegrafske poruke bile presudne za prijenos naredbi, informacija s bojišta i koordinaciju vojski. Telegrafija se posebno pokazala tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata kao nezamjenjivo sredstvo komunikacije.
A osim žične, razvijena je i bežična telegrafija, posebno zahvaljujući radovima Guglielma Marconija krajem 19. stoljeća. Bežični telegraf omogućio je slanje poruka putem radijskih valova, što je bilo osobito važno za brodove na otvorenim morima. Jedan od najpoznatijih primjera korištenja bežične telegrafije bila je katastrofa Titanica 1912. godine, kada su SOS poruke upućene pomoću telegrafa doprinijele spašavanju dijela putnika.
Iako su kasnije telefoni i radio preuzeli glavnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, telegrafija je ostavila neizbrisiv trag u povijesti. A komunikacijske mreže koje danas koristimo temelje se upravo na principima razvijenim u eri telegrafije. Danas se klasična telegrafija više ne koristi u svakodnevnoj upotrebi, ali Morseov kod i dalje se povremeno koristi u radioamaterskim i vojnim krugovima, kao i u hitnim situacijama. Ukratko, telegrafija je temelj moderne komunikacije i prvi korak prema svijetu u kojem danas živimo – svijetu brzih, globalnih i digitalnih informacija. Više informacija možete doznati na Wikipediji.
