zalazak sunca - cvjetno naselje, rijeka sava zagreb - listopad 2014.

Rijeka Sava i njezine obale najomiljenija su izletišta i šetališta Zagrepčana

Rijeka Sava je pritoka rijeke Dunav i jedna je od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj. Ukupno je dugačka je 940 kilometara, dok su druge dvije rijeke Drava i Kupa. Površina slijeva rijeke Save je 95.720 km2. Prosječan istijek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s, dok je najveći istijek na prijelazu zime u proljeće. Led se na rijeci Savi stvara svake godine.


Rijeka Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji, a utječe u rijeku Dunav u Beogradu. Dodajmo da Sava Dolinka izvire u dolini između Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore, dok Sava Bohinjka nastaje izljevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz. Sava je i najvodonosnija pritoka Dunava. Savu u Zagrebu karakterizira Savski nasip koji korito rijeke tijekom visokog vodostaja proširuje na 300 metara. Obale rijeke su omiljeno izletište Zagrepčana.

Širina riječnog korita Save u Zagrebu je 100 metara

Rijeka Sava jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine te potom između Bosne i Hercegovine i Srbije. Širina riječnog korita u Zagrebu je 100 metara, a najveća širina joj je do 700 metara i to u Šapcu. Na ušću u Dunav širina Save je čak 290 metara.

Važniji pritoci rijeke Save od izvora prema ušću:

  • lijeve pritoke: Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava i Bosut;
  • desne pritoke: Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina i Kolubara;

Rijeka Sava ima svoj dan – 1. lipanj

Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu taj dan službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava taj dan s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.

Rijeka Sava u Zagrebu nije plovna – plovna je tek od Siska. Ona nije niti pitka, ponajviše zbog razvijene industrije i otpadnih voda koje se većinom ne pročišćuju. Usprkos tome, nije rijetkost na Savi vidjeti ribiče. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se (neopravdano) smatra Nuklearna elektrana Krško u Sloveniji (NEK), ali osim kontroliranog zagrijavanja, NEK nema drugih štetnih utjecaja.

Iako se prostire na obje obale Save, Zagreb ima vrlo malo mostova

Preko rijeke Save oduvijek se prelazilo splavima. U Zagrebu je najveći promet bio na putu za Karlovac i Jadransko more, s glavnim prijelazom na završetku današnje Savske ceste. Na toj lokaciji je izgrađen drveni most koji je 1892. godine zamijenjen željeznim mostom s drvenim pomostom za kola i pješake. On je poslije zamijenjen armiranobetonskim pločama i asfaltnom cestom.

Zagrebački mostovi preko rijeke Save, poredani nizvodno, od Zaprešića do Ivanje Reke:

  • Most Zaprešić – izgrađen 1980. godine, projektant Josip Novak;
  • Podsusedski most – izgrađen 1982., godine, projektant Vojislav Draganić;
  • Jankomirski most – izgrađen 1958. godine, projektant Krunoslav Tonković; 2006. godine je dograđen drugi kolnik, projektant Mate Pezer;
  • Jadranski most – izgrađen 1981. godine, projektant Zvonimir Lončarić;
  • Savski kolni most – izgrađen 1938. godine, projektant Milivoj Frković;
  • Novi željeznički most / Hendrixov most – izgrađen 1939. godine;
  • Most slobode – izgrađen 1959. godine, projektant Krunoslav Tonković;
  • Most mladosti – izgrađen 1974. godine, projektant Vojislav Draganić;
  • Željeznički most Sava-Jakuševec – izgrađen 1968. godine, projektant Ljubomir Jevtović;
  • Domovinski most – izgrađen 2007. godine, projektanti Rajka Veverka i Martina Balić;
  • Most Sava-Ivanja Reka (Most na obilaznici) – izgrađen 1981. godine, projektant: Zvonimir Lončarić;

Tagged