Ovogodišnji jubilarni deseti ciklus popularno-znanstvenih predavanja “Nobel na Institutu Ruđer Bošković” povodom dodjele Nobelovih nagrada za prirodne znanosti zaključit će dr. sc. Tihomir Balog. A ovo predavanje na temu “Nobelove nagrade za medicinu i/ili fiziologiju u 2019. godini” održat će se u srijedu, 13. studenog 2019. godine, s početkom u 15 sati. Mjesto održavanja predavanja je dvorana 3. krila Instituta Ruđer Bošković, a koji se nalazi u Zagrebu na adresi Bijenička 54.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu i/ili fiziologiju dodijeljena je trima znanstvenicima. Oni su William G. Kaelin Jr., profesor Medicinskog fakulteta na Harvardu i istraživač na Medicinskom institutu Howard Hughes, Sir Peter J. Ratcliffe, profesor na Sveučilištu Oxford, voditelj kliničkih istraživanja na Institutu Francis Crick u Londonu i direktor Instituta Target Discovery u Oxfordu te Gregg L. Semenzi, redoviti profesor na Sveučilištu Johns Hopkins i voditelj programa staničnog inženjerstva stanica krvožilnog sustava na Institutu Johns Hopkins (Baltimore USA).
Otkrića ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade dodatno su razjasnila mehanizme staničnog disanja, posebno u uvjetima hipoksije. Podsjetimo, stanično disanje je jedan od najvažnijih procesa u stanicama aerobnih organizama. Ova otkrića dobitnika Nobelove nagrade dovela su do boljeg razumijevanja kako razina kisika utječe na stanični metabolizam i fiziološku funkciju stanica. A to je uvelike pridonijelo razvoju novih terapijskih pristupa u liječenju čitavog niza bolesti. Poput anemije, tumora, krvožilnih i mnogih drugih bolesti.
Predavanja “Nobel na Institutu Ruđer Bošković” ulaze u 11. sezonu
Gregg L. Semenza i Peter J. Ratcliffe zajedno su otkrili HIF 1 alfa (ili Hipoksijom inducirani faktor-alfa) protein koji je zadužen za odgovor stanice na hipoksične uvjete. Kada je razina kisika visoka, stanice sadrže vrlo malo proteina HIF 1 alfa. No, kada je razina kisika niska, količina ovog proteina se povećava te HIF 1 regulacijom transkripcijskih faktora može utjecati na čitav niz procesa u stanici/tijelu. Između ostalog i na sintezu eritropoetina, koji je važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica u uvjetima smanjenje koncentracije kisika (hipoksija).
Otprilike u isto vrijeme kada su Semenza i Ratcliffe istraživali regulaciju gena za eritropoetin, William G. Kaelin, istraživao je nasljedni sindrom – Von Hippel-Lindauova bolestu (ili VHL disease). Ova genetska bolest dovodi do dramatično povećanog rizika od razvoja nekih vrsta karcinoma. Dodajmo da je sama mutacija povezana sa regulacijom proteina HIF 1 i prilagodbom tumorskih stanica na hipoksične uvjete. A to je izuzetno važno saznanje za nove terapijske pristupe u liječenju tumora.
Tihomir Balog voditelj je Laboratorija za mitohondrijsku bioenergetiku i dijabetes, Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a. Također, on je naslovni redovni profesor Odjela za Biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Objavio je 53 znanstvena rada iz području imunologije, neuroimunologije reaktivnih radikala i antioksidansa. Trenutno se bavi istraživanjima vezanim u regulaciju otpornosti stanice/organizma na uvjete oksidativnog stresa uzrokovanog hiperoksičnim uvjetima ili pojačanim radom mitohondrija. Čime se još bavi Institut Ruđer Bošković možete doznati na službenoj Facebook stranici. A više o Nobelovoj nagradi koju je utemeljio Alfred Nobel možete doznati ovdje.
