Glagoljica je posebno slavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća s namjenom zapisivanja slavenskih jezika i širenja kršćanstva među slavenskim narodima. Smatra se da je stvorena za glasovni sustav govora okolice Soluna, a upravo je na toj osnovi razvijen prvi slavenski književni jezik, starocrkvenoslavenski. Povezuje se s djelovanjem Konstantina Ćirila i Metoda, iako njezino podrijetlo i danas prate različite znanstvene teorije. Glagoljica je tako jedan od najvažnijih spomenika ranog slavenskog kulturnog i jezičnog razvoja.
Glagoljica je izvorno bila namijenjena širem slavenskom prostoru, no njezina je sudbina tijekom stoljeća bila posebno zanimljiva na hrvatskom području. Dok su drugdje prednost postupno dobivali drugi sustavi pisanja, Hrvati su je nastavili koristiti u liturgijskim, književnim, upravnim i pravnim tekstovima. Upravo se na hrvatskom prostoru od 13. stoljeća razvila karakteristična uglata, odnosno hrvatska glagoljica. Njezina uporaba održala se stoljećima, a glagoljaška tradicija postala je jedno od važnih obilježja hrvatske srednjovjekovne kulture i pismenosti.
Posebnost glagoljice vidi se i u njezinoj grafičkoj strukturi. Za razliku od današnje latinice, njezin raspored slova počinje slovima az, buky, vêdê i dalje pa se zato govori o glagoljskoj azbuci. Izvorni sustav imao je 38 grafema, a pojedini znakovi mogli su imati i brojčanu vrijednost. Tijekom razvoja pojavilo se više tipova pisma, među kojima se posebno izdvajaju obla i uglata glagoljica. Hrvatska uglata glagoljica svojim prepoznatljivim oblicima postala je jedan od najupečatljivijih simbola hrvatske srednjovjekovne pismenosti.
Kako je glagoljica nastala i danas je predmet proučavanja povjesničara, paleografa i jezikoslovaca
Postoji velik broj teorija koje pokušavaju objasniti kako je nastala i na kojim je uzorima oblikovana. Jedne teorije smatraju da je riječ o samostalno osmišljenom grafičkom sustavu, dok druge traže poveznice s različitim starijim pismima, osobito grčkim alfabetom. Postoje i teorije koje pokušavaju spojiti ta dva pristupa. Zanimanje dodatno pojačava činjenica da glagoljica svojim oblikom i simbolikom pokazuje izrazitu grafičku posebnost.
Hrvatska povezanost s glagoljicom posebno je vidljiva u brojnim sačuvanim spomenicima i knjigama. Među najpoznatijima je Bašćanska ploča, jedan od najvažnijih hrvatskih srednjovjekovnih kamenih spomenika. Glagoljski tekstovi stoljećima su nastajali u crkvama, samostanima i drugim središtima pismenosti, a pojedina mjesta, poput Vrbnika, ostala su poznata po velikom broju sačuvanih glagoljskih tekstova. Ta je tradicija snažno obilježila hrvatsku kulturnu povijest i pomogla očuvanju posebnog oblika slavenske pismenosti.
Iako se danas glagoljica više ne koristi kao svakodnevno pismo, njezina vrijednost nije nestala. Ona je postala važan simbol hrvatske kulturne baštine, povijesti i identiteta te se pojavljuje u obrazovanju, kulturi, dizajnu, turizmu i različitim suvremenim projektima. Republika Hrvatska 2014. godine proglasila je umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom. Time je dodatno potvrđena njezina važnost, a glagoljica i danas ostaje živ podsjetnik na dugu tradiciju hrvatske pismenosti.
Zanimljivosti o glagoljici:
- Glagoljica je starija od hrvatske latinice. Pismo je nastalo sredinom 9. stoljeća, nekoliko stoljeća prije nego što je b postala dominantno pismo na hrvatskom prostoru.
- Naziv je povezan s riječju “glagolati“. Naime, ta riječ je u starijem slavenskom jeziku značila “govoriti”, odnosno “kazivati”. Od iste osnove potječe i naziv glagoljica.
- Glagoljica je povezana sa svetom braćom Ćirilom i Metodom. Naime, Konstantin Ćiril i njegov brat Metod tradicionalno se povezuju s nastankom glagoljice i širenjem slavenske pismenosti i bogoslužja.
- Hrvatska je razvila vlastiti oblik glagoljice. Tako se na hrvatskom području posebno razvila uglata glagoljica, čiji su karakteristični geometrijski oblici danas jedan od prepoznatljivih simbola hrvatske kulturne baštine.
- Bašćanska ploča jedan je od najpoznatijih glagoljskih spomenika. Nastala je oko 1100. godine i smatra se jednim od najvažnijih spomenika hrvatske srednjovjekovne pismenosti.
- Glagoljica je korištena i nakon pojave tiskarskog stroja. Tako su hrvatski glagoljaši nastavili njome tiskati knjige, a “Misal po zakonu rimskoga dvora” iz 1483. smatra se prvom hrvatskom tiskanom knjigom.
- Glagoljica nije imala samo crkvenu uporabu. Osim liturgijskih tekstova, njome su zapisivani pravni dokumenti, različiti zapisi, književni tekstovi i druga djela.
- Postojala je obla i uglata glagoljica. Obla je karakteristična za ranije razdoblje i širi slavenski prostor, dok je uglata posebno obilježila hrvatsku glagoljašku tradiciju.
- Glagoljska slova imala su i brojčanu vrijednost. Naime, pojedini znakovi nisu služili samo za zapisivanje glasova nego su, prema svojem položaju u azbuci, mogli označavati i brojeve.
- Glagoljica je i danas dio hrvatske kulture. Njezina se slova mogu vidjeti na spomenicima, u knjigama, obrazovanju, umjetnosti, dizajnu i javnom prostoru, a 2014. godine umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.