Antropocen je naziv koji se koristi za razdoblje u kojem je ljudsko djelovanje postalo jedna od najvažnijih sila koje oblikuju Zemlju. Čovjek svojim djelovanjem danas snažno utječe na klimu, oceane, tlo, biološku raznolikost, kemijski sastav okoliša i izgled krajolika. Iako Antropocen nije službeno prihvaćen kao nova geološka epoha, pojam se već godinama koristi u znanosti i društvu kako bi opisao razmjere promjena koje je čovječanstvo izazvalo na planetu.
Ideja Antropocena povezana je s činjenicom da čovjek više nije samo jedan od brojnih organizama koji nastanjuju Zemlju. Točnije, on je postao pokretač velikih promjena u prirodnim sustavima. Industrijalizacija, korištenje fosilnih goriva, intenzivna poljoprivreda, urbanizacija, krčenje šuma i masovna proizvodnja promijenili su način na koji funkcioniraju brojni ekosustavi. Posljedice se vide u porastu koncentracije stakleničkih plinova, klimatskim promjenama i gubitku bioraznolikosti. Ali tu je i onečišćenje i goleme količine otpada koje ostaju iza suvremenog načina života.
- PROČITATJE VIŠE: Billie Jean | Michael Jackson je pjesmom s albuma Thriller stvorio jedan od najvećih pop hitova svih vremena
Posebno zanimljivo pitanje jest kada je Antropocen zapravo započeo. Naime, predlagani su različiti datumi. Od početka neolitičke revolucije i razvoja poljoprivrede do industrijske revolucije, sredine 20. stoljeća i razdoblja takozvanog Velikog ubrzanja. Upravo su nagli porasti proizvodnje, potrošnje, korištenja energije i broja stanovnika nakon Drugoga svjetskog rata jedan od razloga zbog kojih mnogi istraživači sredinu 20. stoljeća smatraju posebno važnim trenutkom.
Rasprava o razdoblju nazvanom Antropocen nije samo znanstvena nego i društvena
Ako je čovjek sposoban promijeniti sastav atmosfere, oblikovati krajolike i utjecati na cijele ekosustave, postavlja se pitanje kakvu odgovornost ima za posljedice vlastitog djelovanja. Naime, plastika, beton, industrijski materijali i drugi proizvodi suvremene civilizacije već ostavljaju tragove. A oni mogu biti vidljivi dugo nakon što nestane njihova prvotna namjena. Na taj način ljudska aktivnost postaje svojevrsni zapis u povijesti Zemlje.
Zanimljivo je da je prijedlog za službeno proglašenje Antropocena novom geološkom epohom odbijen 2024. godine. Međunarodna komisija za stratigrafiju i Međunarodna unija geoloških znanosti prihvatili su odluku kojom Antropocen nije uvršten kao formalna jedinica geološke vremenske skale. To, međutim, ne znači da je pojam nestao iz znanstvene upotrebe. Naprotiv, službene institucije ističu da Antropocen i dalje ostaje vrijedan opis ljudskog utjecaja na Zemljin sustav.
Antropocen zato možemo promatrati i kao pitanje o budućnosti. Hoće li čovječanstvo nastaviti mijenjati planet istim intenzitetom ili će uspjeti smanjiti pritisak na prirodne sustave? Od odgovora na to pitanje ne ovisi samo izgled budućih gradova, šuma, mora i poljoprivrednih područja nego i kvaliteta života generacija koje dolaze. Bez obzira na to hoće li ikada postati službeni naziv geološke epohe, Antropocen ostaje snažan pojam za razumijevanje vremena u kojem živimo. I to vremena u kojem je čovjek postao jedna od najvažnijih sila promjene na Zemlji.