neboder na trgu, ilica, zagreb - lipanj 2015.

Ilica – glavna i najzagrebačkija ulica koja ima najviše kućnih brojeva u Zagrebu – više od 500

Ilica se smatra glavnom zagrebačkom gradskom ulicom i trgovačkim središtem. Ulica se proteže u smjeru istok – zapad, od Trga bana Josipa Jelačića, preko Črnomerca do Aleje grada Bologne. Dužina Ilice iznosi 5653 metra i četvrta je najduža ulica u Zagrebu (nakon Radničke ceste, Zagrebačke i Slavonske avenije), a iako nije najduža u Zagrebu, Ilica ima najviše kućnih brojeva – njih preko 500. Ilica je jedna od glavnih prometnih ulica grada. Od početka ulice, od Trga bana Josipa Jelačića do tramvajskoautobusnog okretišta / terminala Črnomerec, vozi više tramvajskih i autobusnih linija. Također, osim za tramvajski promet, tom dionicom Ilica je jednosmjerna (pravac istok – zapad). A zbog svog položaja – istok – zapad – poznata je i po suncu koje zasljepljuje kada se krećete Ilicom prema zapadu.

Ilica je u prošlosti bila glavna ulica zagrebačkog Donjega grada, poznatija pod imenom Lončarska cesta ili Lončarska Ves, a samo ime Ilica prvi put se spominje 1431. godine, dok današnji oblik poprima krajem 18. stoljeća. Da podsjetimo, podno Gradeca, pokraj Ilice i oko tadašnje crkve sv. Margarete (danas je na tom mjestu pravoslavna katedrala – Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu) bilo je srednjovjekovno središte današnjega Donjega grada.

Ulica je dobila ime po potoku Ilica koji je tada postojao, a izvirao je podno Peneznih goric ili Gradečke gmajne, današnjeg Rokova perivoja. Uz taj potok živjeli su lončarski obrtnici koji su iz njega vadili ilovaču od koje su proizvodili keramiku. Iako postoji više teorija oko nastanka imena Ilica, ova je verzija (vjerojatno) najbliža istini. Zanimljivo, ime Ilica ne nalazimo ni u jednom gradu u Hrvatskoj ili državi u okruženju.

Jedan od najpoznatijih Iličanina bio je hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinski koji se rodio 8. srpnja 1819. godine u dvorišnoj kući u Ilici koja je stajala nasuprot Mesničke ulice, a danas na tom mjestu stoji spomen ploča postavljena njemu u čast.

Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, na potezu između Trga bana Jelačića i Britanskog trga, mnogi raniji objekti postupno su se počeli uklanjati, a na njihovim mjestima izgrađene su nove reprezentativne kuće. Ti moderni objekti koji su se tada gradili u Ilici dosezali su visinu i do tri kata, a mahom su to bile stambeno – trgovačke zgrade.

Osim prizemlja, u poslovne su se svrhe počele koristiti i prostori mezanina, dok su se za stambene potrebe (najčešće) koristili gornji katovi.

Tadašnja posebnost Ilice bila je i u (za to vrijeme) revolucionarnom načinu gradnje prizemnih etaža – otvarala su se prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima, čime su se stvorili uvjeti za razvoj trgovačke djelatnosti.

U Ilici su zabilježeni objekti koje su izgradili najznačajniji tadašnji hrvatski arhitekti, poput Kuna Waidmanna, Josipa pl. Vancaša i Hönigsberga & Deutscha. Uz hrvatske arhitekte, tada se u Zagrebu javljaju i svjetska poznata imena, poput arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera.

1863. godine Ilica je prvi put rasvijetljena – u njoj je postavljena javna rasvjeta. Prvo svjetlo na ulicu davale su konzolno postavljene plinske svjetiljke, a one su već 1890. godine zamijenjene kandelabrima. 1907. godine postavljaju se stupovi sa električnim svjetiljkama.

1902. godine na uglu Ilice i Gundulićeve ulice, u prizemlju jednokatnice Ferdinanda Budickog (građenoj u gotskom stilu), otvorena je prva zagrebačka prodavaonica automobila, motorkotača, prikolica, bicikla i šivaćih strojeva Singer. Kuća Budickoga srušena je 1907., a na njezinom mjestu podignuta je palača Hrvatsko – slavonske zemaljske banke.

U prizemlju i polukatu banke otvorena je nova kavana Corso, u kojoj je bio smješten striptiz – bar, a kojeg su stariji zagrepčani nazivali kokošinjec.

18. kolovoza 1910. godine pušten je u promet prvi električni tramvaj, a tom prilikom, zbog obnove ulica zbog elektrificiranja pruge, Ilica je prvi put popločena, što Ilicu čini prvom asfaltiranom ulicom u Zagrebu.


PROČITAJTE VIŠE:

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - - -

12 thoughts on “Ilica – glavna i najzagrebačkija ulica koja ima najviše kućnih brojeva u Zagrebu – više od 500

Comments are closed.