“Bliski susreti treće vrste” ili “Close Encounters of the Third Kind”, kako se zove u originalu, jedan je od najvažnijih i najutjecajnijih SF filmova svih vremena. Kada je Steven Spielberg 1977. godine predstavio ovu priču o kontaktu čovječanstva s izvanzemaljskom civilizacijom, publika je dobila potpuno drukčiji znanstvenofantastični film od svega što je tada postojalo u Hollywoodu. Umjesto klasične invazije izvanzemaljaca i destrukcije planeta, Spielberg je odlučio ispričati emotivnu i misterioznu priču o znatiželji, komunikaciji i ljudskoj fascinaciji nepoznatim. Upravo zbog toga “Bliski susreti treće vrste” i danas djeluje posebno, inteligentno i nevjerojatno atmosferično.
Radnja filma prati Roya Nearyja, običnog električara iz Indiane, kojeg tijekom neobičnog susreta s nepoznatim letećim objektom počinju progoniti vizije misteriozne planine. Istovremeno, znanstvenici diljem svijeta istražuju niz čudnih pojava povezanih s mogućim izvanzemaljskim kontaktom. Kako opsesija raste, Roy polako gubi dodir sa svakodnevnim životom i obitelji, ali istodobno osjeća da ga neka nepoznata sila vodi prema sudbonosnom događaju koji bi mogao promijeniti čovječanstvo. Spielberg cijelu priču gradi polako i strpljivo, stvarajući osjećaj misterija i neizvjesnosti koji gledatelja neprestano vuče prema velikom finalu.
- PROČITAJTE VIŠE: Huawei Mate XT | Futuristički trostruko preklopivi mobitel koji izgleda kao uređaj iz znanstvene fantastike
Ono što film čini posebnim jest način na koji prikazuje izvanzemaljce. Oni nisu čudovišta niti osvajači, već inteligentna bića koja pokušavaju uspostaviti kontakt glazbom i svjetlom. Legendarna scena komunikacije pomoću glazbenih tonova danas je jedan od najpoznatijih trenutaka u povijesti znanstvene fantastike. Spielberg je pokazao kako SF može biti emotivan, filozofski i vizualno očaravajući bez oslanjanja isključivo na akciju i spektakl. Film se više bavi ljudskom znatiželjom i potrebom za razumijevanjem svemira nego samim izvanzemaljcima, što mu daje dubinu koju mnogi moderni blockbusteri nemaju.
Vizualno, “Bliski susreti treće vrste” i danas izgleda impresivno
Specijalni efekti bili su revolucionarni za svoje vrijeme, posebno završna scena dolaska ogromnog matičnog broda. Steven Spielberg je koristio svjetlo, dim i praktične efekte kako bi stvorio osjećaj čuda i strahopoštovanja. Upravo taj osjećaj “svemirskog čuda” postao je zaštitni znak mnogih njegovih kasnijih filmova. Glazba Johna Williamsa dodatno pojačava emocionalnu snagu filma i savršeno prati atmosferu misterija. Kombinacija vizualne raskoši i nezaboravne glazbe razlog je zašto se mnoge scene i danas smatraju kultnima.
Veliku snagu filmu daju i glumačke izvedbe. Richard Dreyfuss briljira kao običan čovjek koji polako postaje opsjednut neobjašnjivim iskustvom. Njegova transformacija od obiteljskog čovjeka do osobe spremne napustiti sve zbog odgovora jedna je od emocionalno najjačih komponenti filma. François Truffaut, legendarni francuski redatelj, donosi toplinu i inteligenciju ulozi znanstvenika Claudea Lacombea, dok Teri Garr uvjerljivo prikazuje frustraciju žene koja promatra raspad vlastite obitelji. Spielberg je uspio spojiti intimnu ljudsku dramu s velikim SF spektaklom, što je tada bilo vrlo rijetko.
“Bliski susreti treće vrste” imao je ogroman utjecaj na kasnije SF filmove i pop kulturu općenito. Bez njega vjerojatno ne bi postojali brojni moderni filmovi o izvanzemaljcima koji pokušavaju prikazati kontakt s drugim civilizacijama na inteligentan i emotivan način. Film je također učvrstio Spielbergov status jednog od najvećih redatelja svih vremena. I danas, gotovo pet desetljeća kasnije, djeluje svježe, čudesno i emocionalno snažno. To nije samo priča o izvanzemaljcima, nego i priča o ljudskoj potrebi za otkrivanjem nepoznatog i vjerom da u svemiru možda nismo sami.
10 zanimljivosti o filmu “Bliski susreti treće vrste”:
- Steven Spielberg napisao je scenarij inspiriran vlastitom fascinacijom UFO fenomenom.
- Film je osvojio Oscara za najbolju fotografiju.
- François Truffaut pristao je glumiti iako nije govorio engleski tečno.
- Poznata glazbena komunikacija sastoji se od samo pet tonova.
- Spielberg je tijekom snimanja često improvizirao pojedine scene.
- NASA je surađivala s produkcijom kako bi film djelovao uvjerljivije.
- Film je imao nekoliko različitih verzija i redateljskih montaža.
- Završna scena s matičnim brodom bila je tehnološko čudo svog vremena.
- Spielberg je kasnije izjavio da bi danas drukčije završio film zbog obiteljskog aspekta priče.
- Film je snažno utjecao na kasnije SF klasike poput “Dolazak” (“Arrival”) i “Kontakt” (“Contacta”).
Glavni glumci u SF filmu “Close Encounters of the Third Kind”:
- Richard Dreyfuss | Glumi Roya Nearyja, običnog čovjeka koji postaje opsjednut susretom s nepoznatim.
- François Truffaut | Tumači znanstvenika Claudea Lacombea koji istražuje izvanzemaljski fenomen.
- Teri Garr | Igra Royevu suprugu Ronnie koja pokušava spasiti obitelj od raspada.
- Melinda Dillon | Glumi Jillian Guiler, majku dječaka povezanog s misterioznim događajima.
- Bob Balaban | Pojavljuje se kao prevoditelj i znanstvenik David Laughlin.
- Cary Guffey | Tumači malog Barryja, dječaka kojeg privlače izvanzemaljske sile.
Filmovi slični ovom klasiku:
- Arrival | Dolazak | 2016.
Inteligentni SF o pokušaju komunikacije s izvanzemaljcima kroz jezik, vrijeme i emocije. - Contact | Kontakt | 1997.
Emotivna priča o znanstvenici koja pokušava dokazati postojanje inteligentnog života u svemiru. - E.T. the Extra-Terrestrial | E.T. | 1982.
Spielbergov kultni film koji izvanzemaljski kontakt prikazuje kroz dječju perspektivu i snažne emocije. - Interstellar | Interstellar | 2014.
Vizualno impresivna SF avantura koja istražuje ljudsku znatiželju, svemir i preživljavanje čovječanstva. - The Abyss | Bezdan | 1989.
Napeti SF spektakl Jamesa Camerona o misterioznim inteligentnim bićima skrivenima u dubinama oceana. - Signs | Misteriozni znakovi | 2002.
Atmosferični triler M. Night Shyamalana koji spaja obiteljsku dramu i strah od izvanzemaljske prisutnosti.