| |
|
| |
ocjenjivački sud želi ukazati na veliki broj sjajnih ženskih uloga pa zbog toga obje nagrade za najbolje uloge ovog puta dodjeljuje glumicama |
| |
Dodjelom nagrada završili 11. Gumbekovi dani |
| |
|
|
| |
| |
Ocjenjivački sud XI. Gumbekovih dana u sastavu Marta Crnobrnja, scenografkinja i Gumbekova kći, Tomislav Kurelec, kazališni kritičar, Branko Babac i Mehmed Aganović kao predstavnici publike ističe zanimljivost i raznovrsnost trinaest predstava prikazanih u okviru međunarodnog festivala posvećenog Mladenu Crnobrnji Gumbeku, jednom od najvećih naših komičara i kabaret - majstora.
On je ne samo u svom matičnom kazalištu Kerempuh, nego i u Glumačkoj družini Histrion ostvario niz nezaboravnih kreacija i jedan je od najzaslužnijih da se tradicija kabareta i u vremenu koje mu nije bilo sklono održala. O njenom nastavku i uspješnom opstanku svjedoče i već jedanaesti Gumbekovi dani.
Danas je doduše rijetko moguće vidjeti kabaret u obliku u kojem se pojavljivao u svoje zlatno doba koje je kod nas bilo između dva svjetska rata, ali su elementi ovog rubnog kazališta vidljivi u brojnim suvremenim predstavama, posebice u načinu glumačke igre, a nerijetko i u zanimljivim redateljskim rješenjima.
To je bilo vidljivo u većini predstava ovog festivala, a nedvojbeno i u Zagrebačkim vremeplovcima autorice Ane Tonković Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka kojima dodjeljujemo posebno priznanje za redateljsku inventivnost i silnu glumačku energiju i . Time je efektno oživljena iznimno uspješna kombinacija legendi i najvažnijih povijesnih činjenica koje su stvorile identitet hrvatskog glavnog grada, a osmišljen edukacijski značaj teksta obogaćen spektakularnom kazališnom izvedbom, zanimljivom i mnogo široj publici od one kojoj je prvotno namijenjen.
Posebno priznanje dodjeljuje se i Umjetničkoj radionici Prizor iz Beograda za Ljubavnike autora i redatelja Rade Vukotića, koja je preciznom režijom i vrsnom glumom u ovoj suvremenoj inačici bulevarskog teatra i vodvilja, bliskih kabaretu po razdoblju najveće popularnosti, a i potiskivanju prema rubu kazališnih kretanja, uspjela sjajno nasmijati i zabaviti publiku.
Ocjenjivački sud želi ukazati na veliki broj sjajnih ženskih uloga pa zbog toga obje nagrade za najbolje uloge ovog puta dodjeljuje glumicama. Za ulogu `najgore operne pjevačice na svijetu` u predstavi Glumačke družine Histrion Famozna autora Petera Quiltera u režiji Krešimira Dolenčića nagradu dobiva Anja Šovagović za fascinantno oblikovanje neobične protagonistice spojem impresivnog kreštanja netalentirane pjevačice i toplinom ljudskih odnosa prema njenim bližnjima.
Ravnopravnu nagradu za najbolju ulogu dobiva Zrinka Cvitešić za izvanredno glumačko, pjevačko i plesačko umijeće u tumačenju Ane u predstavi Tko pjeva zlo ne misli u režiji Renea Medvešeka. Njena slojevita interpretacija unijela je i neke suvremene elemente u tumačenje žene koja mašta o idealiziranim ljubavima dodajući joj i odlučnost u borbi za poziciju žene i njezina prava.
A kao najbolja predstava XI. Gumbekovih dana, nagradu dobiva Tko pjeva zlo ne misli Vjekoslava Majera, Kreše Golika i Renea Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koja spektakularno povezuje novu interpretaciju purgerskog Zagreba iz tridesetih godina prošlog stoljeća s kritičkim viđenjem naslijeđa koje je u kolektivnu svijest upisao izvanredni Golikov film te tako ostvaruje izuzetan kazališni doživljaj.
Za izniman doprinos oživljavanju kabareta nagrađena je Lela Margitić, velika glumica koja je za vrijeme angažmana u kazalištu Komedija ostvarila niz izvanrednih uloga u kojima je nerijetko bilo i elemenata kabaretskog pristupa glumi.
No, još je značajnija njena uloga u rekordnih pola stoljeća Stilskih vježbi Raymonda Queneaua, kultne predstave koja je velikim dijelom građena na tradiciji kabareta, a svoj veliki doprinos ovoj specifičnoj kazališnoj vrsti Lela Margitić je upotpunila 1978. u halucinantnom Galgencabaretu Kavana Torso Mujičića, Škrabea i Senkera. |
| |
| |
| |
vijesti sa scene po mjesecima 2018. godine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
arhiva vijesti sa scene (po godinama) |
|
|
|
|
|
|
| |
| • |
|
 |
| • |
|
| • |
|
|
| • |
k.v. |
| • |
25. ožujka 2018. |
|
|
|
|
|
|
|
