Sveučilišta u Zagrebu obilježio je 121 godinu svog djelovanja svečanom sjednicom kojoj su nazočili mnogobrojni visoki uzvanici, znanstvenici i suradnici, studenti i djelatnici te ostali gosti. Sjednica je ujedno bila i prilika za proglašenje hrvatskog stabla godine, a tu je titulu ponio ginko iz Daruvara koji je nominirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije.
Hrvatsko stablo godine bit će kandidirano na finale natjecanja Europsko stablo 2020. godine. Ujedno će dobiti i Istraživanje zdravstvenog stanja i statike stabla upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja. A to je nagrada koju osigurava upravo Šumarski fakultet u Zagrebu.
Pentek je dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i domaćin ovog obilježavanja. Također, uzvanicima su se obratili i Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti, Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta te Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.
Uzvanike je na početku sjednice pozdravio Tibor Pentek
“O važnosti Šumarskog fakulteta za gospodarstvo Hrvatske, ali i za društvo i državu u cjelini najbolje govore brojni podaci. Šume i šumska zemljišta čine oko 47% ukupne kopnene površine naše države. Šume su zaštićene Ustavom kao dobra od iznimnog interesa. Krasi ih velika biološka raznolikost. Njih 95% prirodnog je porijekla, a u njima raste čak 260 autohtonih drvenastih šumskih vrsta. Doprinos šumarstva kao privredne grane BDP-u Hrvatske iznosi oko 1%. Izvoz drvoprerađivačke industrije se kreće oko 10% ukupnog izvoza”, rekao je Tibor Pentek.
“Ipak, važnost šuma za Hrvatsku mnogo je šira, ponajprije s ekološkog stajališta. U bliskoj budućnosti Šumarski fakultet, ali i čitavu šumarsku i drvnotehnološku struku čekaju zahtjevni izazovi. A na njih će trebati brzo i odlučno odgovoriti. U tom će nam nastojanju od nemjerljive pomoći biti šumarska i drvnotehnološka tradicija oplemenjena suvremenim spoznajama znanosti te primijenjena operativi djelovanjem stručnjaka poniklih na zagrebačkom Šumarskom fakultetu”, dodao je dekan Pentek.
Šumarska nastava u Hrvatskoj dobila je sveučilišni status 20. listopada 1898. godine
To se dogodilo otvorenjem Šumarske akademije pri ondašnjem Mudroslovnom (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući unapređenju nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada, usavršavanju studijskih programa, povećavanju infrastrukturnih kapaciteta i ljudskih resursa, objavi znanstvenih radova i knjiga te razvijanju suradnje s mnogim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i pojedincima, Šumarski fakultet od svojih početaka daje izniman doprinos razvoju šumarske i drvnotehnološke struke.
Do danas ga je završilo više od osam tisuća diplomiranih inženjera, odnosno magistara inženjera šumarstva i magistara inženjera drvne tehnologije. Obranjeno je oko 430 magistarskih i specijalističkih radova te oko 200 doktorskih radova. Šumarski fakultet danas provodi tri preddiplomska sveučilišna i jedan preddiplomski stručni studij. Tu su i četiri diplomska studija, jedan poslijediplomski doktorski te veliki broj poslijediplomskih specijalističkih studija.
Šumarski fakultet obuhvaća šest Zavoda na Šumarskom te pet na Drvno-tehnološkom odsjeku
Također, ima i 21 laboratorij od čega su dva akreditirana, kao i šumski vrt, arboretum i rasadnik ukupne površine 7 hektara. Samo u Zagrebu, na dvjema bliskim lokacijama, raspolaže s oko 24.000 četvornih metara prostora. Dodatni se prostori nalaze i na pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata u Zagrebu, Zalesini, Lipovljanima, Velikoj i na Rabu. U okviru njih fakultet gospodari s oko 3.500 hektara šuma posebne namjene, namijenjenih prvenstveno nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu. Zanimljivo, šume se nalaze u svim najvažnijim klimazonalnim šumskim zajednicama Hrvatske.
U sastavu nastavno-pokusnih šumskih objekata nalaze se i dva lovišta površine gotovo 10.000 hektara koja služe prvenstveno za potrebe nastave i znanstvenih istraživanja. Vrlo česta terenska nastava samo je jedna od posebnosti koja Šumarski fakultet razlikuje od ostalih fakulteta, a s obzirom na to da se izvodi u sklopu većine kolegije, studenti tijekom studija obiđu gotovo sve krajeve Hrvatske.
Pritom studenti Šumarskog odsjeka većinom obilaze zaštićena područja, poput nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih. A studenti Drvno-tehnološkog odsjeka obilaze drvno-tehnološke pogone i tvrtke koje se bave izradom namještaja. Također, terenske se nastave često održavaju u drugim zemljama, primjerice u Češkoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Sloveniji.
Uz svečanu sjednicu Šumarskog fakulteta proglašeno je i hrvatsko stablo godine
To je natjecanje koje naglašava značaj starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i zaštitu. Nominirana su stabla hrast lužnjak iz prašume Prašnik kod Stare Gradiške, ginko iz Daruvara, hrast kitnjak iz Vojakovačkog Osijeka, hrast lužnjak iz zagrebačke park-šume Maksimir, velelisna lipa iz Visokog te bijela murva iz Brtonigle. Pobjedu je odnio ginko iz Daruvara, sakupivši 20.129 glasova. Pobjedničkom stablu Šumarski fakultet osigurat će Istraživanje zdravstvenog stanja i statike stabla upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja.
Uz to, bit će kandidirano i za Europsko stablo 2020. godine, natjecanje u organizaciji Environmental Partnership Associationa, the European Landowners Organisationa i TeraParka u suradnji s Europskom komisijom, pod nadležnosti povjerenika Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenua Velle. Više informacija o Šumarskom fakultetu u Zagrebu doznajte na njihovim mrežnim stranicama na adresi sumfak.unizg.hr.
