Dunning-Krugerov efekt je psihološki fenomen koji opisuje kako ljudi s niskom razinom znanja ili vještine u nekom području često precjenjuju svoje sposobnosti. Nazvan po psiholozima Davidu Dunningu i Justinu Krugeru, koji su ga prvi opisali 1999. godine, ovaj efekt ukazuje na to da manjak znanja ne samo da dovodi do pogrešaka, već i onemogućava osobu da prepozna vlastite pogreške.
Istraživanje koje su Dunning i Kruger proveli pokazalo je da sudionici koji su ostvarili najniže rezultate na testovima često sebe ocjenjuju znatno boljima nego što zaista jesu. Paradoksalno, osobe s više znanja bile su sklonije podcjenjivati vlastite sposobnosti, pretpostavljajući da ono što je njima lako mora biti lako i drugima. A ovaj efekt ima duboke posljedice u svakodnevnom životu.
- PROČITAJTE VIŠE: Ford Capri Electric | Povratak legende u novom električnom ruhu
Možemo ga primijetiti na radnom mjestu, u raspravama na društvenim mrežama pa čak i u politikama javnog zdravstva. Ljudi koji imaju samo površno razumijevanje složenih tema često djeluju najglasnije i najsigurnije u svoje stavove. A istinski stručnjaci, svjesni složenosti problema, često izražavaju više opreza i nesigurnosti.
Zašto dolazi do Dunning-Krugerovog efekta?
Jedan od glavnih razloga je taj što određena razina znanja nije dovoljna da bi osoba uopće razumjela koliko još toga ne zna. Nedostaje im tzv. metakognicija – sposobnost procjene vlastitog znanja i sposobnosti. Naime, kada netko tek površno ovlada nekom vještinom, ne zna dovoljno da bi prepoznao vlastite greške ili ograničenja.
S vremenom, kako pojedinac uči više, njegova samoprocjena se smanjuje – razvija se realnija slika vlastitih sposobnosti. A to se često prikazuje grafom poznatim kao “krivulja Dunning-Krugerovog efekta”. Tako je na početku, uz minimalno znanje, samopouzdanje vrlo visoko i naziva se “vrh gluposti”. Zatim slijedi nagli pad ili “dolina očaja” kako raste svijest o vlastitom neznanju. A tek nakon duljeg učenja samopouzdanje ponovno polako raste, ali ovaj put temeljeno na stvarnom znanju.
Važno je razumjeti da nitko nije imun na Dunning-Krugerov efekt
U nepoznatim područjima svi mi riskiramo da precijenimo vlastito razumijevanje. Samosvijest, otvorenost prema povratnim informacijama i stalno učenje mogu pomoći da se taj učinak ublaži. Dodajmo i da je Dunning-Krugerov efekt danas je posebno relevantan u doba interneta, kada informacije (i dezinformacije) postaju dostupne svima. Tako brzo stečeno površno znanje može dovesti do lažnog osjećaja stručnosti, što doprinosi polarizaciji mišljenja i širenju dezinformacija.
Na kraju, prepoznavanje vlastitih ograničenja znak je istinske inteligencije. A svjesnost o tome koliko malo znamo otvara vrata učenju, razvoju i dubljem razumijevanju svijeta oko nas. I napomenimo, skromnost pred složenošću znanja nije slabost nego vrlina. Točnije, to je osobina koju vrijedi njegovati u vremenu kada svi žele imati zadnju riječ. Više o ovom efektu možete doznati na Wikipediji.
