floppy disk | 2026.

Floppy disk | Disketa koja je obilježila početak osobnog računalstva

Floppy disk, poznat i kao disketa, jedan je od najvažnijih medija za pohranu i prijenos podataka u povijesti računalstva. Prije nego što su USB memorije, memorijske kartice i pohrana u oblaku postali svakodnevica, diskete su služile za spremanje dokumenata, programa, igara i operacijskih sustava. Njihova je glavna prednost bila mogućnost jednostavnog prenošenja podataka s jednog računala na drugo. Prve diskete predstavio je IBM 1971. godine, a tijekom sljedeća tri desetljeća postale su neizostavan dio kućnih i poslovnih računala.

Za razliku od tvrdog diska, floppy disk sadržavao je tanki, savitljivi plastični disk presvučen magnetskim materijalom na koji su se zapisivali podaci. Disketa se umetala u poseban pogon koji je okretao medij, dok je magnetska glava čitala ili zapisivala informacije. Podaci su bili organizirani u kružne staze i sektore, što je omogućavalo računalu da pronađe željenu datoteku. Iako je naziv “floppy” upućivao na savitljivost, kasniji modeli dobili su čvrsto plastično kućište koje je štitilo osjetljivu površinu od prašine i oštećenja.

Najpoznatije diskete dolazile su u tri veličine: 8 inča, 5,25 inča i 3,5 inča. Veći modeli prvi su se koristili u poslovnim sustavima, dok su diskete od 5,25 inča obilježile rane osobne računala, uključujući brojne DOS sustave. Manji model od 3,5 inča postupno je preuzeo tržište tijekom druge polovice 1980-ih. Njegovo čvrsto kućište i metalni klizni poklopac bolje su štitili magnetsku površinu. I dodajmo, praktičniji format omogućio je lakše prenošenje i sigurnije rukovanje.

Floppy disk je kapacitet s vremenom povećavao, ali je i dalje bio malen prema današnjim standardima

Rani modeli od 8 inča mogli su pohraniti približno 243 KB podataka, dok su diskete od 5,25 inča uobičajeno nudile 360 KB ili 1,2 MB, ovisno o izvedbi. Najpoznatija disketa od 3,5 inča imala je kapacitet od , što je bilo dovoljno za brojne tekstualne dokumente, manje programe i računalne igre. Postojale su i diskete kapaciteta 2,88 MB, ali nikada nisu postale široko prihvaćen standard.

Diskete su postupno izgubile važnost tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih, kada su ih zamijenili CD-ovi, DVD-ovi, USB memorije i drugi mediji većeg kapaciteta. Proizvođači računala počeli su izostavljati disketne pogone iz svojih uređaja, a široka dostupnost USB priključaka dodatno je ubrzala promjenu. Ipak, diskete nisu potpuno nestale. Još se mogu susresti u starijim industrijskim sustavima, glazbenim instrumentima i specijaliziranoj opremi koja desetljećima koristi istu tehnologiju. Njihova je povijesna važnost vidljiva i danas, primjerice u ikoni za spremanje dokumenta koja i dalje izgleda poput diskete.


Zanimljivosti o disketama:

  • IBM je prvi predstavio disketu 1971. godine. Prvi komercijalni modeli imali su promjer od 8 inča, odnosno približno 20 centimetara.
  • Disketa od 1,44 MB postala je simbol računalstva. Njezin kapacitet bio je dovoljan za prijenos manjih programa, dok su se veće aplikacije često isporučivale na nekoliko disketa.
  • Neke diskete mogle su se koristiti s obje strane. Kod pojedinih starijih modela korisnici su disketu jednostavno okrenuli kako bi zapisivali ili čitali podatke s druge strane.
  • Postojao je mehanički način zaštite podataka. Naime, na disketi od 3,5 inča mali klizni prekidač omogućavao je zaključavanje zapisivanja. A time se smanjivala mogućnost slučajnog brisanja ili izmjene datoteka.
  • Ikona za spremanje i danas podsjeća na disketu. Iako mnogi mlađi korisnici nikada nisu upotrebljavali ovaj medij, njegov oblik ostao je prepoznatljiv simbol za spremanje datoteka u brojnim programima.
Scroll to Top