Doomscrolling je navika koja milijunima ljudi svakodnevno oduzima vrijeme, povećava razinu stresa i često prolazi potpuno neprimijećeno. Dovoljno je uzeti pametni telefon u ruke kako biste provjerili jednu poruku ili pročitali najnovije vijesti, no nekoliko minuta lako se pretvori u pola sata ili čak više, a da toga niste ni svjesni. Riječ je o beskonačnom pregledavanju, odnosno skrolanju sadržaja, posebno negativnih vijesti, zabrinjavajućih objava i senzacionalističkih naslova. Iako se na prvi pogled čini bezazlenim, stručnjaci upozoravaju da dugotrajno doomscrollanje može narušiti koncentraciju i povećati osjećaj tjeskobe. Također, ta navika može negativno utjecati na raspoloženje i kvalitetu sna.
Naziv “doomscrolling” nastao je spajanjem engleskih riječi doom, koja označava propast ili zlu kob, i scrolling, odnosno skrolanje sadržaja na zaslonu. Pojam je postao posebno poznat tijekom pandemije koronavirusa, kada su milijuni ljudi gotovo neprekidno pratili vijesti o broju zaraženih, novim mjerama i neizvjesnoj budućnosti. Međutim, ova navika nije nestala završetkom pandemije. Danas je prisutna u svakodnevnom životu kroz društvene mreže, internetske portale i aplikacije koje korisnicima neprestano nude novi sadržaj.
Jedan od razloga zašto je doomscrolling tako teško prekinuti krije se u načinu na koji funkcionira ljudski mozak. Ljudi prirodno obraćaju više pažnje na potencijalne prijetnje nego na pozitivne informacije, što psiholozi nazivaju negativnom pristranošću. Društvene mreže i internetske platforme dodatno iskorištavaju tu osobinu jer njihovi algoritmi često prikazuju sadržaj koji izaziva snažne emocije. Što se korisnik dulje zadržava na određenoj objavi, veća je vjerojatnost da će dobiti još sličnog sadržaja. A time nastaje začarani krug iz kojeg nije lako izaći.
Doomscrollinga ostavlja posljedice koje se ne osjećaju samo tijekom pregledavanja sadržaja
Dugotrajna izloženost negativnim informacijama može povećati osjećaj tjeskobe, potaknuti zabrinutost i stvoriti dojam da je svijet mnogo opasniji nego što doista jest. Mnogi primjećuju da nakon dugog skrolanja osjećaju umor, razdražljivost ili bezvoljnost, iako za to ne postoji konkretan razlog. Poseban problem predstavlja korištenje mobitela neposredno prije spavanja jer plavo svjetlo zaslona i emocionalno intenzivan sadržaj mogu otežati uspavljivanje i smanjiti kvalitetu sna.
Dobra je vijest da doomscrolling nije navika koju je nemoguće promijeniti. Već i nekoliko jednostavnih koraka može napraviti veliku razliku. Primjerice, korisno je odrediti vrijeme tijekom dana za praćenje vijesti i isključiti nepotrebne obavijesti. Ali i izbjegavati korištenje mobitela barem sat vremena prije odlaska na spavanje. Također, mnogi stručnjaci preporučuju i zamjenu dijela vremena provedenog na društvenim mrežama čitanjem knjige, šetnjom ili razgovorom s prijateljima. A takve aktivnosti pomažu mozgu da se odmori od neprekidnog priljeva informacija.
Tehnologija sama po sebi nije problem – ona nam omogućuje brzu komunikaciju, pristup znanju i povezivanje s ljudima diljem svijeta. Problem nastaje kada mi izgubimo kontrolu nad načinom na koji je koristimo. Doomscrolling je dobar podsjetnik da beskonačno skrolanje nije isto što i informiranost te da više pročitanih objava ne znači nužno i bolje razumijevanje svijeta. Ponekad je upravo odluka da odložimo mobitel, prošećemo ili jednostavno nakratko zastanemo najbolji način da sačuvamo vlastiti mir, koncentraciju i mentalno zdravlje.