Svemirski teleskop James Webb (JWST) ponovno je pomaknuo granice promatranog svemira otkrićem dosad najudaljenije poznate galaksije, objavila je NASA. A ovo otkriće omogućuje znanstvenicima izravan uvid u razdoblje tzv. kozmičke zore. Točnije, u vrijeme kada su se formirale prve zvijezde i galaksije nakon Velikog praska. Galaksija, nazvana MoM-z14, potječe iz razdoblja svega 280 milijuna godina nakon Velikog praska. Njezina svjetlost putovala je približno 13,5 milijardi godina prije nego što je stigla do Zemlje, čime je postala jedna od najranijih i najudaljenijih galaksija ikad zabilježenih.
Ovo otkriće se temelji na podacima JWST-a prikupljenima u travnju 2025. godine, a rezultati su objavljeni u časopisu Open Journal of Astrophysics. Prema riječima glavnog autora studije Rohana Naidua s MIT-ova Kavli instituta za astrofiziku i istraživanje svemira, “galaksija izgleda drukčije od očekivanja temeljenih na dosadašnjim teorijskim modelima”. Umjesto da bude mala i slaba, MoM-z14 je iznenađujuće svijetla, kompaktna i kemijski razvijenija. I to puno više nego što bi se očekivalo za tako ranu fazu svemira.
- PROČITAJTE VIŠE: Top Gun | Tony Scott i Tom Cruise su akcijskim filmom iz 1986. godine nebo i ego pretvorili u pop-kulturu
Posebno su znanstvenike iznenadile povišene razine dušika. A to sugerira da su masivne zvijezde u ranoj fazi svemira možda nastajale i evoluirale brže nego što se pretpostavljalo. Uz to, čini se da je galaksija već “očistila” svoju okolinu od primordijalnog neutralnog vodika. Iako je poznato da je rani svemir bio ispunjen upravo tim plinom. Takva opažanja dodatno produbljuju razliku između teorije i stvarnih mjerenja.
James Webb je od početka svoje misije redovito nadmašivao očekivanja
Koautor studije Xuejian (Jacob) Shen ističe kako se sve jasnije nazire jaz između postojećih modela formiranja galaksija i onoga što JWST bilježi. Upravo taj nesklad otvara nova istraživačka pitanja i potiče razvoj preciznijih simulacija ranog svemira. Naime, prije lansiranja teleskopa James Webb, mnogi su astronomi smatrali da će otkrivanje sjajnih galaksija s crvenim pomakom većim od 10 biti iznimno teško, osobito izvan dosega teleskopa Hubble. Pretpostavljalo se da su prve galaksije bile malene, slabe i rijetke. I da bi za njihovu potvrdu bila potrebna dugotrajna spektroskopska promatranja.
Međutim, JWST je od početka misije redovito nadmašivao očekivanja. Njegovi napredni infracrveni instrumenti omogućuju detekciju svjetlosti objekata koji su nastali samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. A otkriće MoM-z14 dio je šireg niza iznenađujuće sjajnih i masivnih mladih galaksija koje dovode u pitanje tempo ranog kozmičkog razvoja. Činjenica da James Webb i dalje obara vlastite rekorde sugerira da su pred astronomima još spektakularnija otkrića. Jer svako novo promatranje ne produbljuje naše razumijevanje svemira. Ono i potiče preispitivanje temeljnih pretpostavki o njegovu nastanku i evoluciji. Što se trenutno događa vezano za ovaj teleskom možete provjeriti na mrežnim stranicama NASA-e.
