Divlja svinja (Sus scrofa) jedna je od najpoznatijih i najrasprostranjenijih divljih životinja u Europi, uključujući i Hrvatsku. Ova robusna životinja, često nazvana i vepar, stoljećima je prisutna u narodnim pričama, lovačkim legendama i ruralnom životu. A njena prilagodljivost, snaga i inteligencija čine je pravim simbolom prirodne izdržljivosti.
Divlja svinja naseljava raznovrsna staništa – od nizinskih šuma i močvara do planinskih predjela. Najčešće se mogu naći u mješovitim i hrastovim šumama gdje ima obilje žira, korijenja i gljiva. Iako su po prirodi sramežljive, njihova potraga za hranom ponekad ih dovodi i do rubova sela i polja, gdje mogu prouzročiti značajnu štetu usjevima, osobito kukuruzu i krumpiru.
- PROČITAJTE VIŠE: Dacia Bigster | Kompaktni crossover SUV ima prostranost i jednostavnost u prvom planu
Tijelo divlje svinje je zdepasto i snažno, prekriveno gustom dlakom koja joj pruža zaštitu od hladnoće i ozljeda. Boja krzna varira od tamnosmeđe do gotovo crne, ovisno o godišnjem dobu i regiji. Odrasli mužjaci, veprovi, prepoznatljivi su po velikim kljovama koje rastu tijekom cijelog života i koriste se u borbama te pri kopanju tla u potrazi za hranom. Ženke, poznate kao krmače, obično žive u manjim skupinama s mladima, dok su mužjaci skloniji samotnjačkom životu.
Divlja svinja je svežder (omnivor)
Najčešće se hrani korijenjem, gljivama, plodovima, kukcima, manjim životinjama pa čak i lešinama. Zbog izrazito razvijenog njuha može osjetiti hranu i nekoliko metara ispod zemlje. Aktivna je pretežno noću, dok danju miruje u gustišu ili blatu gdje se hladi i štiti od parazita. Kupanje u blatu, poznato kao “valjanje”, ima važnu ulogu u održavanju njezine tjelesne temperature i higijene. Razmnožavanje se najčešće događa krajem zime, a nakon razdoblja gravidnosti od oko četiri mjeseca, krmača na svijet donosi između tri i osam praščića. Mladunci su prepoznatljivi po svijetlim uzdužnim prugama na tijelu koje s vremenom nestaju. Životni vijek divlje svinje u prirodi obično iznosi 10 do 15 godina, iako većina ne doživi toliko zbog prirodnih predatora i lova.
U Hrvatskoj je divlja svinja česta u gotovo svim krajevima – od slavonskih šuma do gorskih područja Like i Gorskog kotara. Njezina populacija posljednjih desetljeća raste, djelomično zbog smanjenog broja prirodnih neprijatelja, ali i obilne dostupnosti hrane. Iako može predstavljati problem za poljoprivredu, u ekosustavu ima važnu ulogu – razriva tlo, širi sjemenke i potiče prirodnu obnovu vegetacije. Svojom snagom, prilagodljivošću i inteligencijom divlja svinja ostaje fascinantna životinja, istovremeno poštovana i oprezno izbjegavana. A u prirodi je vrijedan podsjetnik na moć i ravnotežu divljine koja još uvijek postoji unatoč ljudskom utjecaju.
Divlje svinje u Zagrebu
U Zagrebu divlje svinje povremeno migriraju prema dostupnim izvorima hrane i vode, osobito tijekom sušnijih razdoblja kada posjećuju maksimirska jezera, Jarun, obale rijeke Save i gradske potoke. Napomenimo da kroz urbane prostore uglavnom samo prolaze. Građanima se savjetuje da im ne prilaze, ne tjeraju ih i da ostanu mirni. Ako su s kućnim ljubimcima, trebaju ih staviti na povodac i polako se udaljiti. A kako bi se spriječilo hranjenje svinja otpadom, važno je zatvarati spremnike i odgovorno zbrinjavati otpad.
Napomenimo da su najaktivnije noću, ali se ponekada, iako rijetko, mogu vidjeti i danju. Društvene su životinje koje žive u skupinama predvođenima starijom krmačom, dok stariji mužjaci žive samotnjački. A radi sprječavanja šteta od divljači, Program zaštite divljači Grada Zagreba predviđa edukaciju te besplatnu raspodjelu repelenata vlasnicima i korisnicima zemljišta. Tako se prijave o pojavi ili šteti koju napravi divlja svinja mogu poslati na e-adresu zastita.divljaci@zoo.hr ili broj telefona 091 230 2224.
10 zanimljivosti o divljoj svinji:
- Divlja svinja može trčati brzinom do 40 km/h, unatoč svojoj masi.
- Ima iznimno razvijen njuh, jači i od psećeg.
- Praščići imaju uzdužne pruge koje im služe za kamuflažu.
- Kupanje u blatu služi im i kao zaštita od insekata i sunčeve topline.
- Divlje svinje su vrlo inteligentne i sposobne učiti iz iskustva.
- Veprovi se u prirodi rijetko sukobljavaju – borbe su kratke, ali žestoke.
- Mogu preplivati rijeku i čak kraće udaljenosti preko mora.
- U mnogim kulturama svinja simbolizira snagu i plodnost.
- U Hrvatskoj se broj divljih svinja značajno povećao nakon 2000-ih.
- Njihov “krik” ima više varijacija – koriste različite zvukove za upozorenje, tugu ili radost.
