Proteini, poznati i kao bjelančevine, osnovne su biološke molekule koje igraju ključnu ulogu u strukturi i funkciji svih živih organizama. Oni sudjeluju u gotovo svim procesima u tijelu – od izgradnje stanica i tkiva, preko regulacije hormona i enzima, do obrane organizma od bolesti. Ukratko, bez proteina, život ne bi mogao postojati.
Proteini su građeni od manjih jedinica zvanih aminokiseline. Postoji 20 osnovnih aminokiselina, a način na koji su one međusobno povezane određuje strukturu i funkciju svakog proteina. Neki proteini sastoje se od samo nekoliko desetaka aminokiselina, dok drugi mogu imati stotine ili tisuće u nizu. Taj niz se zatim savija u trodimenzionalni oblik, koji je specifičan za funkciju tog proteina – primjerice, enzim, transportni protein ili mišićna vlakna.
Ljudsko tijelo sadrži tisuće različitih proteina koji obavljaju specifične zadatke. Mišići su, primjerice, građeni uglavnom od proteina aktina i miozina. Hemoglobin, protein u crvenim krvnim stanicama, prenosi kisik iz pluća u ostale dijelove tijela. Enzimi su posebna vrsta proteina koji ubrzavaju kemijske reakcije u tijelu. Antitijela, koja štite organizam od bolesti, također su proteini.
Proteini se u tijelo unose hranom, osobito iz namirnica životinjskog podrijetla
Točnije, unosom mesa, riba, jaja i mliječnih proizvoda. No, oni dolaze i iz biljnih izvora poput mahunarki, orašastih plodova, soje i cjelovitih žitarica. Proteini iz životinjskih izvora smatraju se “potpunima” jer sadrže sve esencijalne aminokiseline koje tijelo ne može samo proizvesti, dok biljni proteini ponekad moraju biti kombinirani kako bi pružili sve potrebne aminokiseline.
Tijekom probave, proteini se razgrađuju na pojedinačne aminokiseline, koje tijelo zatim koristi za izgradnju vlastitih proteina, prema trenutačnim potrebama – za rast, regeneraciju, stvaranje enzima, hormona ili imunoloških komponenti. Ovaj proces je neprekidan jer se proteini u tijelu stalno razgrađuju i obnavljaju.
Dnevne potrebe za proteinima ovise o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti i zdravstvenom stanju
Preporučena količina za odrasle osobe iznosi otprilike 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase. No, sportaši, trudnice i bolesnici mogu imati povećane potrebe. I dodajmo, nedostatak proteina može dovesti do gubitka mišićne mase, slabosti, sporijeg zacjeljivanja rana i oslabljenog imuniteta. S druge strane, unos prevelikih količina proteina – posebno kroz dodatke prehrani – može opteretiti bubrege i jetru, posebno kod osoba koje već imaju zdravstvene tegobe.
Zato je najzdraviji pristup unosu proteina putem raznolike, uravnotežene prehrane. U zaključku, proteini su neophodni za život. Oni čine temeljnu građu našeg tijela i osiguravaju pravilno funkcioniranje svih sustava – od stanica do hormona. A razumijevanje njihove uloge i važnosti ključno je za zdrav način života i pravilnu prehranu. Više o ovom gradivnom materijalu života možete doznati na Wikipediji.
