glazbeni paviljon, park zrinjevac, zagreb - srpanj 2015.

Zrinjevac ili Trg Nikole Šubića Zrinskog jedan je od najljepših zagrebačkih trgova

Trg Nikole Šubića Zrinskog, popularni Zrinjevac, jedan je od najpoznatijih i najljepših zagrebačkih parkova i trgova. Park Zrinjevac je jedninstveni perivoj s alejom od 220 platana posađenih 1872. godine. Zrinjevac je nezaobilazan je dio gradske turističke posjete i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Zagreb.


Dio je tzv. Zelene ili Lenucijeve potkove, urbanističke cjeline koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova i Botanički vrt. Trgovi koji tvore potkovu su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića i Trg Republike Hrvatske. Sam Trg Nikole Šubića Zrinskog prostire se na površini od 12.540 m2.

Zrinjevac je dobio svoje ime 1866. godine, dok se prije toga zvao Novi trg

Park na tom novom trgu svečano je otvoren 14. lipnja 1873. godine. Prije izgradnje Zrinjevca na tom mjestu se do tada održavao stočni sajam. Dodajmo da se zagrebački Stočni sajam često selio. 1826. sajam se sa Trga bana Jelačića, tadašnje Harmice, preselio na Zrinjevac, a s njega 1870. godine odlazi na Sajmišni trg, današnji Trg Republike Hrvatske.

Odluka o uređenju do tada blatnjavog i neuređenog zemljišta donesena je povodom 300.-te obljetnice pobjede nad Turcima tijekom obrane grada Sigeta i obljetnice smrti hrvatskog velikana Nikole Šubića Zrinskog. Projekt za preuređenje trga napravio je 1870. godine Rupert Melkus (1833.-1891.), novi gradski mjernik i prvi moderni zagrebački urbanist. Nakon izgradnje, po ljepoti i uređenju natjecao se sa raskošnim parterom trga Franje Josipa I., današnjeg trga kralja Tomislava.

U sredini parka nalazi se glazbeni paviljon

U njemu se i danas redovito održavaju promenadni koncerti i razne priredbe. Njega je 1891. godine Eduard Prister sagradio o svom trošku i darovao ga gradu Zagreb. A njega je projektirao veliki zagrebački arhiteket Hermann Bollé. Paviljon je postavljen u središtu Parka, na mjestu gdje je između ostalog razmatrano i postavljanje velikog spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom.

Na sjevernom dijelu parka stoji meteorološki stup postavljen 1884. godine. On je također dar, a gradu Zagrebu ga je poklonio dr. Adolf Holzer, vojni liječnik i amater meteorolog. Meteorološki stup i danas radi, a mjeri vlagu, pritisak i temperaturu zraka. Od 1960. godine za njega se brinu urari Lebarovići, koji se brinu i za javne gradske satove.

Meteorološki stup također je projektirao Hermann Bollé

Sam stup izrađen je od istarskog mramora, a meteorološki instrumenti nabavljeni su u gradu Göttingenu u Njemačkoj. Sam sat je djelo zagrebačkog urara Königa, a zanimljiv je po tome što mu kazaljka svaki dan prelazi puni krug od 24 sata. Stup je originalno oko sebe imao željeznu ogradu, no ona je skinuta polovicom 20. stoljeća.

Mjerni instrumenti nisu u skladu sa propisima Svjetske meteorološke organizacije, a kako je Državni hidrometeorološki zavod dio te organizacije, podaci tih instrumenata se ne vode kao službeni podaci, nego kao turistička atrakcija i privremeni orjentir.

U parku Zrinjevac postoje i tri fontane – popularni blizanci i gljiva

Gljiva ili Bolleova gljiva izgrađena je 1893. godine i postavljena u sjevernozapadnom dijelu parka. Kada je postavljena, fontana je, uz ismijavanja zbog svog izgleda, proglašena i kao neuspjelo djelo, jer se voda izljevala iz bazena. Tako da je taj dio parka bio konstantno poplavljen. Fontana Gljiva ili Vrganj je 1975. godine obnovljena. Kamen je zamijenjen granitom, popravljeni su svi nedostaci i danas fontana služi zagrepčanima na ponos. Osim Bolleove gljive, na južnom dijelu Zrinjevca 1894. godine izgrađena su i dva bazena sa vodoskocima.

Južni dio parka Zrinjevac rezerviran je za hrvatske velikane, a tamo je postavljeno šest poprsja hrvatskih značajnih ličnosti. Tu ćete naći Julija Klovića (1879.), Andriju Medulića (1879.), Krstu Frankopana (1884.), Nikolu Jurišića (1886.), Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1911.) i Ivana Mažuranića (1911.). Dodajmo da je početkom 21. stoljeća postavljen i spomenik samom Nikoli Šubiću Zrinskom, no on se nalazi na sjevernoj strani Strossmayerovog trga i “gleda” na svoj Zrinjevac.

Na Zrinjevcu se nalaze sjedišta nekoliko važnih hrvatskih institucija

Na sjevernoj strani trga smješten je Vrhovni sud Republike Hrvatske. Na zapadnoj strani je Arheološki muzej u Zagrebu i Francusko veleposlanstvo, a na južnoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Na istočnoj strani Zrinjevca smješteni su Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te Županijski sud u Zagrebu.

Do Zrinjevca možete doći tramvajskim linijama 6 i 13, a stanica za izlazak se zove Zrinjevac. Park se nalazi samo nekoliko minuta hoda od najstrožeg središta Zagreba. U neposrednoj su blizini Trg bana Jelačića, Cvjetni trg, zagrebačka Katedrala i Glavni kolodvor. O Nikoli Šubiću Zrinskom, hrvatskom državniku i vojskovođi, više doznajte na Wikipediji.

Tagged