zagrebačka katedrala / studeni 2018.

Zagrebačka Katedrala Uznesenja bl. dj. Marije i sv. Stjepana i Ladislava

Zagrebačka Katedrala, ili punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Izgrađena je u neogotičkom stilu.

Katedrala je “majka je svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji” – posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana – Alojzija Stepinca, Franje Šepera, Franje Kuharića, Zrinskih i Frankopana.

Zagrebačka Katedrala dugačka je 77, a široka 46 metara. Do zagrebačkog potresa imala je dva tornja (crkvena zvonika) – sjeverni toranj visine 104 i južni visine 105 metara. Površina unutrašnjosti Katedrale iznosi 1617 m2, a može primiti više od 5000 ljudi.

Zvonici Katedrale imaju osam zvona – pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona. U svakom zvoniku smješten je po jedan sat promjera 320 centimetara i teških oko 600 kilograma, a zanimljivo, za izradu novih satova (stari su uništeni korozijom) utrošeno je 8 tona bronce i mjedi.

Uz vjersko i povijesno značenje, Zagrebačka Katedrala ima veliko kulturno i arhitektonsko značenje

Zagrebačka Prvostolnica jedan je od napoznatijih Simbola grada Zagreba – njezini tornjevi se vide sa bilo kojeg dijela Grada. U katedrali su pokopani i posmrtni ostaci hrvatskih velikana – hrvatskog bana Petra Zrinskoga, kneza Frane Krste Frankopana (obojica pogubljeni u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. godine), blaženog Alojzija Stepinca i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa.

Zanimljivo je da je Katedrala građena od litotamnijskog vapnenca, poroznog kamena popularno zvanog bizek, jer se kamen vadio u kamenolomu u zagrebačkom naselju Bizek. Tijekom obnove, umjesto bizeka, koristi se kamen travertin koji se doprema iz okolice Rima, a znatno je čvršći i izgledom vrlo sličan originalu.

Zagrebačka Katedrala po godinama

  • 1094. godine Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095. / mađarski kralj iz dinastije Arpadovića, vladao je od 1077. do 1095. godine) te je na mjestu današnje zagrebačke Katedrale sagrađena crkva koje je postojala do sredine 13. stoljeća i dolaska Tatara.
  • 1242. godine u svom prodoru Tatari gotovo u potpunosti ruše Katedralu, nakon čega 1254. godine gradnja crkve počinje iznova.
  • 1254. – 1284. – biskup Timotej gradi novu katedralu u gotičkom stilu pa je tako tom prilikom izgrađen istočni dio Prvostolnice.
  • 1624. godine, nedugo nakon što je dobila veliki zvonik, Katedralu su zadesila dva požara koji su joj nanijeli golema oštećenja. Prema izvješću tadašnjega kanonika Jurja Ratkaja, urušio se svod Katedrale “…koji je zgnječio i u komade razbio kor, biskupsko prijestolje, pet oltara pod korom…”.
  • 1720. godine u Katedrali je postojao 31 oltar.
  • Od 19. stoljeća Katedrala je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, najveći spomenik vjere i kulture te duhovno središte hrvatskog naroda.
  • 1880. godine kada je Zagreb zadesio veliki potres ponovo su srušeni svodovi Katedrale, a pritom su zdrobljeni oltari, probijen je pod i oštećen (tada jedini) zvonik.
  • 1902. godine počela je obnova u neogotičkom stilu po nacrtima bečkog graditelja Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé. Tako Katedrala dobiva današnji izgled sa dva visoka zvonika, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu, novim oltarima te grobnicom za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara.
  • 1987. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, a od tada su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi koji traju i danas. Katedrala se ponajprije obnavlja sredstvima vjernika, no zadnjih su se godina u financiranje obnove uključile i različite državne i gradske ustanove.
  • 2001. godine Katedrala je dobila tri velika pozlaćena lustera koji su kao donacija stigli iz casina Gold Coast iz Las Vegasa, a darovao ih je hrvatski iseljenik Stefan Stankić. Lusteri su stigli u studenom, a postavljeni su u prosincu 2001. godine, a po riječima msgr. Josipa Klarića, predsjednika Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, “pri njihovu postavljanju nisu napravljena nikakva oštećenja na Katedrali, jer su korišteni postojeći otvori i nije bilo potrebno zabijanje nijednog čavla ili bušenje bilo koje rupe”.
  • 2020. godine (22. ožujka) Zagreb je pogodio potres snage 5.5 stupnjeva prema Richteru koji je srušio vrh južnog tornja zagrebačke katedrale. Toranj je pao na objekt i teško oštetio krov Nadbiskupskog dvora, a zbog velikog oštećenja na sjevernom tornju i on je naknadno uklonjen.

PROČITAJTE VIŠE:

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - - - - - - -

21 thoughts on “Zagrebačka Katedrala Uznesenja bl. dj. Marije i sv. Stjepana i Ladislava

Comments are closed.