Željko Kipke svoje najnovije referiranje na institucije, odnosno njihovu arhitekturu, iskazuje multimedijalno realiziranom izložbom “Dismantled Structures”. A ona je sačinjena od sedam slika na platnu, kratkog eksperimentalnog filma i jedne fotomontaže. I dodajmo, izložba “Dismantling Structures” umjetnika Željka Kipkea održat će se u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar. Ona se otvara u četvrtak, 7. studenog, u 19 sati, a ostat će otvorena sve do subote, 7. prosinca 2019. godine.
Raspon djelatnosti uprizorenih institucija / zgrada nadasve je širok. Ono obuhvaća područje politike (Hrvatski sabor i nekadašnji CK SKH – popularna Kockica), pravosuđa (Državno odvjetništvo), medija (Novinarski dom i nekadašnji Vjesnik), gospodarstva (Agrokor) i kulture (Muzej suvremene umjetnosti). Zgrade pobrojanih institucija, zahvaljujući načinu kako ih Željko Kipke slika, jedva su raspoznatljive. Naime, one su smještene na neutralnu sivu pozadinu. One su demontirane, štoviše, doslovno zgužvane.
- PROČITAJTE VIŠE: Kriptografija | Ključ sigurnosti u digitalnom svijetu
Zbog toga kao da tvore vlastite mandorle ili preciznije antimandorle, s obzirom da u srednjovjekovnom slikarstvu takav način prikazivanja označava pozitivno izdvajanje. A Kipkeovo mišljenje u ovom je slučaju, dakako, posve suprotno. Zanimljiva je i referencija na slikarstvo kubizma, ali uz ključnu razliku u odnosu na taj avangardni pokret s početka prošloga stoljeća. Kubisti su, naime, razlomljene strukture realizirali problematizirajući formu, dok Kipke to čini zbog svoga odnosa prema sadržaju.
Željko Kipke, kako sam kaže, nastoji na glasiti taktilnost te stoga poseže za slikarstvom kao izrazito manualnom umjetnošću
Štoviše, čin gužvanja zgrada, izveden posredovanjem njihovih fotografija, eksplicitno će naglasiti i u filmu – ovdje kao osmu instituciju/zgradu dodaje i nacionalnu obavještajnu agenciju – ostvarujući, koliko god to možda kontradiktorno zvučalo, ugođaj dramatične monotonije. Film sadržava i animaciju plana grada Zagreba s akcentuiranim lokacijama na kojima se zgužvane institucije / zgrade nalaze. A varijaciju toga prikazivat će i fotomontaža. Poigravanje kartama, planovima, ali i labirintima, već desetljećima je jedna od Kipkeu omiljenih umjetničkih strategija.
Autor koji nas je vodio kroz subterraneus, bio u potrazi za Bulevarom devet života, evidentirao i kreativno iskoristio lokacije brojnih zagrebačkih nad zornih kamera ili pak mapirao Botanički vrt, iznova nam nudi neobično i drukčije viđenje odnosno demontažu prividno posve običnih struktura. Svi posjetitelji izložbe iznova su, dakle, prinuđeni osvijestiti fantastiku svakodnevice. I sve skrivene izazove i opasnosti što ih ona u sebi krije. Više o ovom umjetniku možete doznati na Wikipediji.
