malograđani / gdk gavella / 2019

Predstava “Malograđani” velikog Maksima Gorkog u kazalištu Gavella

Iako je ruski književnik Maksim Gorki ovaj komad napisao prije više od sto godina, u razdoblju uoči revolucije 1905., on i danas izaziva i nudi se pozornici. I sam je naslov intrigantan i polemičan, jer malograđanština – a malograđani su po jednoj od definicija “pripadnici građanstva nesposobni za javnu djelatnost izvan svoga izravnog interesa i sigurnosti” – kao mentalitet i stanje duha itekako živi u našem suvremenom društvu.

Uskogrudnost, isključivost, zatvaranje unutar zamišljenih granica, podjele… – nazubljuju situacije i odnose ovog teksta. Na pozornicu ga prenosi redatelj Paolo Magelli, koji je u teatru u Frankopanskoj postavio niz nezaobilaznih naslova – među brojnim suradnjama s dramaturginjom Željkom Udovičić Pleština ovdje spomenimo tek kultnu predstavu Mjesec dana na selu, čija sugestivna atmosfera ima sličnosti s ozračjem Malograđana.

>>> PROČITAJTE VIŠE: Jubilarna stota izvedba predstave “Brodolomke” igra u kazalištu Vidra

A tu je i galerija živopisnih, kompleksnih lica u potrazi za mnogočime, ljubavlju, vjerom, smislom, koji kao i u slučaju Sela na igru pozivaju sjajan ansambl.

O predstavi Malograđani

Predstavu Malograđani možete pogledati u kazalištu Gavella 8., 9., 11., 19., 28. i 29. studenoga 2019. godine. Sve izvedbe počinju u 20 sati.

Prva proba predstave održana je 13. svibnja, a premijera 4. listopada 2019. godine. Predstavu je režirao Paolo Magelli dok je dramaturginja Željka Udovičić Pleština.

U predstavi Malograđani glume Boris Svrtan (BESEMJONOV, VASILIJ VASILJEVIČ, imućan malograđanin), Ksenija Pajić (AKULINA IVANOVNA, njegova žena), Živko Anočić (PETAR, bivši student, njihov sin), Tena Nemet Brankov (TATJANA, učiteljica, njihova kći), Janko Rakoš (NIL, posvojenik Besemjonova, strojar), Enes Vejzović (PERČIHIN, daleki rođak Besemjonova, prodavač ptica pjevica), Ivana Roščić (POLJA, njegova kći, krojačica, nadniči po kućama), Barbara Nola (JELENA NIKOLAJEVNA KRIVCOVA, udovica nadzornika zatvora, stanuje kod Besemjonovih), Ranko Zidarić (TETEREV, crkveni pojac, stanar kod Besemjonovih), Jelena Miholjević (CVETAJEVA, učiteljica, Tatjanina prijateljica) i Bojana Gregorić Vejzović (STEPANIDA, kuharica).

O Maksimu Gorkom

Maksim Gorki (pravim imenom Aleksej Maksimovič Pješkov, Nižnji Novogorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik. Uglavnom je pisao pripovjetke.

>>> PROČITAJTE VIŠE: Dvadeset tisuća – zanemarivanje života ljudi koji su napustili svoje domove

Agitirao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja. 1906. godine ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913., gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji.

U svojim prvim pripovjestima opisuje egzistenciju ljudi s dna. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umjetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovječnih odnosa među ljudima.

Dok je Staljin bio vrhovni politički, Gorki je bio književni autoritet u SSSR-u.

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - - - -