U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se znanstveni skup “Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara” i otvorenje dviju prigodnih izložbi – “Deutsch-römisches Brevier: 500 godina – 400 primjeraka – 1 obljetnica” te “Krstin zavičaj: Modruš”. Znanstveni skup i prigodne izložbe potaknuti su petstotom obljetnicom izdanja “Frankapanskoga brevijara” (Venecija, 1518.). Ili molitvene knjige čiji je izdavački pothvat nastao u vrijeme sumornih tamničkih godina (1514.-1519.) hrvatskoga plemića Krste I. Frankapana u zatvoru u Veneciji.
Devet izlagača iz uglednih hrvatskih znanstvenih ustanova i dvije izložbe prikazat će rezultate istraživanja o posve neobičnim, dramatičnim okolnostima petsto godina stare ljubavne, vojne, izdavačke, političke i kulturno-povijesne potke izdanju Brevijara. Kao carski vojni zapovjednik Krsto I. bio je poznat u Habsburškoj Monarhiji. A vijest o njegovim vojnim uspjesima engleski su obavještajci dostavili i kralju Henriku VIII. No, u jednom sukobu s Venecijancima, zbog nezgode s konjem, kako u predgovoru Brevijara sam kaže, postao je zarobljenikom.
U Veneciji mu se pridružila poštovana i voljena supruga, Apolonija Lang von Wellenburg, sestra salzburškoga nadbiskupa i europskoga diplomata Matthäusa Langa von Wellenburg… Njihov zajednički izdavački pothvat skupocjenoga tiska prvoga brevijara na njemačkome jeziku – primjerak koji čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – otkriva dvostruku ambiciju naručitelja, Krste I. i njegove supruge Apolonije. Oni su u ruke dvorske i samostanske elite njemačkoga govora stavili dostojnu molitvenu knjigu. I sebe predstavili kao njezin dio: plemeniti i kršćanski bračni par u zemaljskoj nevolji.
Izložba “Frankapansko naslijeđe” donosi brojne fascinantne artefakte
Poput antičkih mitskih zaljubljenika, Krsto I. i Apolonija doživjeli su tragediju (Apolonijina rana smrt). No, oni su ljubav zabilježili u Brevijaru. Ostavili su spomen na sebe kao naručitelje, na svoju bračnu ljubav i odanost, na želju da ženama. I ne tako vičnima latinskome pružili su razumljivo duhovno štivo, što izrijekom piše u predgovoru Brevijara. Također, utjecali su na mletačku kulturu knjige i tiskarstva.
Ujedno, oni su utjecali i na ozračje nastanka, spletke, glasine i diplomatske prepirke. Ukratko, prezentirali su duhovni, kulturni i politički život ranoga cinquecenta (XVI. stoljeća). A sve to je otisnuto u tekstu i na drvorezima Frankapanskoga brevijara. Organizatori skupa i izložbi koji će se održati u petak, 8. studenog 2019. godine, od 9 do 13 sati su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
