Zijevanje je jedan od najčešćih, ali i najmanje shvaćenih fizioloških procesa kod ljudi (i mnogih životinja). Gotovo svatko je zijevnuo barem jednom dok je čitao o zijevanju i to nije slučajnost. Ovaj naizgled jednostavan refleks, koji uključuje dubok udisaj kroz usta, širenje čeljusti i često suzenje očiju, zapravo je predmet brojnih znanstvenih rasprava.
A što je zapravo zijevanje? To je nevoljna radnja koja se sastoji od dubokog udisaja praćenog kraćim izdahom, često popraćenog rastezanjem mišića lica i vrata. Iako je često povezan s umorom i dosadom, znanstvenici još uvijek nemaju jednoznačan odgovor na pitanje čemu točno zijevanje služi. Zanimljivo je da zijevaju i mnoge životinje – od pasa i mačaka do zmija i riba. Kod životinja zijevanje također može imati socijalnu funkciju, a kod nekih vrsta se javlja u kontekstu stresa ili agresije. Što sugerira složenije značenje ovog ponašanja nego što se na prvi pogled čini.
- PROČITAJTE VIŠE: Ad hoc | Što znači ovaj izraz i kako se koristi?
Zijevanje je i dalje znanstvena zagonetka. No, to je jednostavan pokret koji skriva niz mogućih bioloških, psiholoških i društvenih funkcija. Bilo da služi za hlađenje mozga, regulaciju budnosti ili kao oblik neverbalne komunikacije, jedno je sigurno – ono je duboko ukorijenjeno u našu svakodnevicu i ponašanje. I dok znanstvenici i dalje traže konačne odgovore, možemo biti sigurni da će ova mala misterija još dugo ostati zanimljiva tema za istraživanje… I zijevanje.
Moguće funkcije zijevanja:
- Hlađenje mozga: Jedna od najprihvaćenijih teorija u novije vrijeme je da zijevanje pomaže u regulaciji temperature mozga. Prema toj hipotezi, tijekom zijevanja dolazi do dubljeg protoka zraka i povećanog protoka krvi u području glave, što omogućuje učinkovitije hlađenje mozga. Time se potencijalno održava optimalna funkcija mozga, posebice u trenucima kad smo pospani, umorni ili manje fokusirani.
- Povećanje razine kisika: Starija teorija, iako danas manje zastupljena, sugerira da zijevanje služi kako bi se povećala razina kisika u krvi i izbacio višak ugljikovog dioksida. Iako znanstveni dokazi nisu dosljedno potvrdili ovu teoriju, ona i dalje ima određenu težinu u javnosti.
- Komunikacijska i društvena uloga: Kod ljudi (ali i kod mnogih životinja, posebice kod primata), zijevanje ima i socijalnu komponentu. Zijevanje je izrazito “zarazno” – samo promatranje ili spominjanje zijevanja često izaziva istu reakciju kod drugih. To upućuje na moguće empatijsko i komunikacijsko značenje ovog ponašanja, jer “zarazno zijevanje” češće se javlja među bliskim osobama, kao što su članovi obitelji ili prijatelji.
- Prijelaz između stanja budnosti i pospanosti: Zijevanje se često javlja prije spavanja, nakon buđenja ili tijekom monotonih aktivnosti. Znanstvenici vjeruju da pomaže tijelu u regulaciji stanja svijesti – kao svojevrsni “reset” koji tijelo priprema za promjenu razine budnosti.
