Britanska serija “Black Mirror”, koju je osmislio Charlie Brooker, prvi put se pojavila 2011. godine i vrlo brzo stekla kultni status. Ova antologijska znanstveno-fantastična serija istražuje mračnu stranu tehnologije i njezin potencijal da čovječanstvo ili oblikuje – ili uništi. Svaka ove serije epizoda funkcionira kao samostalna priča, s različitim likovima, vremenskim periodima i narativima. No, sve one su povezane zajedničkom temom: kako tehnologija utječe na društvo i ljudsku psihu.
Ova distopijska SF serija nazvana je prema “crnom ogledalu”, tj. prema ekranu pametnog telefona, televizora ili računala kada je ugašen, što simbolično odražava njezinu poruku. A poruka je: Tehnologija je ogledalo koje nam pokazuje naše najdublje strahove i slabosti. Prve dvije sezone, originalno emitirane na britanskom TV kanalu Channel 4, bile su kratke, ali moćne. U tim epizodama Black Mirror već pokazuje prepoznatljivu sposobnost kombiniranja napetosti, ironije i filozofskih pitanja.
- PROČITAJTE VIŠE: BYD i službeno stigao u Hrvatsku | U ponudi su tri električna i jedan plug-in hibridni model
Primjerice, epizoda The Entire History of You (s1e3) prikazuje svijet u kojem ljudi mogu reproducirati svako sjećanje putem ugrađene tehnologije. A to vodi do paranoje i emocionalnog sloma. A kada je Netflix preuzeo produkciju od treće sezone, serija je dobila veći budžet, globalnu vidljivost i zvjezdanu glumačku postavu. No, zadržala je svoj oštar ton. Tako su epizode poput San Junipero (s3e4), koja istražuje digitalni zagrobni život i Nosedive (s3e1), u kojoj se društveni status temelji na online ocjenama, postale kulturni fenomeni.
Unatoč distopijskim i često pesimističnim temama ova SF serija nije protiv tehnologije
Naprotiv, njezina snaga leži u postavljanju pitanja o etičkoj odgovornosti, ljudskim slabostima i granicama privatnosti. U svijetu koji sve više ovisi o algoritmima, pametnim uređajima i društvenim mrežama, serija djeluje kao upozorenje, ali i podsjetnik, da tehnologija nije sama po sebi zla, već da njezina upotreba ovisi o ljudima. Osim toga, serija se ne boji eksperimentirati sa žanrovima. Tako ćete, ovisno o epizodi, gledati psihološki triler, političku satiru, ljubavnu dramu, ali i cyber horora.
A ova raznolikost drži gledatelje u neizvjesnosti i čini svaku novu epizodu svježim iskustvom. Dodajmo i da neke epizode završavaju otvoreno, druge brutalno, a poneke čak i optimistično. Što je rijetkost za seriju poznatu po mračnim scenarijima. Do danas, Black Mirror je osvojio brojne nagrade, uključujući nekoliko Emmyja, a njegov utjecaj osjeća se i u stvarnom svijetu.
Tako mnogi mediji i korisnici društvenih mreža često koriste frazu “kao u Black Mirroru“, kako bi opisali stvarne događaje koji djeluju zastrašujuće futuristički. Ukratko, u eri u kojoj tehnologija sve više zamagljuje granicu između stvarnog i virtualnog, Black Mirror ostaje nezaobilazan komentar našeg vremena – pametan, provokativan i ponekad neugodno blizak stvarnosti. Više o ovoj distopijskoj SF seriji možete doznati na IMDB-u, a ona na toj stranici ima ocjenu čak 8.7/10.
10 zanimljivosti o seriji “Black Mirror”:
- Seriju je stvorio Charlie Brooker, britanski scenarist poznat po satiri i mračnom humoru.
- Naziv “Black Mirror” odnosi se na crne ekrane ugašenih televizora, pametnih telefona i računala.
- Prva epizoda emitirana je 2011. godine na britanskom Channel 4, a od treće sezone seriju preuzima Netflix.
- Svaka epizoda je samostalna priča s novim likovima i glumcima pa se serija može gledati bez kronološkog redoslijeda.
- Epizoda “San Junipero” iz treće sezone osvojila je dvije nagrade Emmy – za najbolji televizijski film i najbolji scenarij.
- Serija često istražuje distopijske scenarije povezane s tehnologijom i njezinim utjecajem na ljudsku prirodu.
- Charlie Brooker je izjavio da je inspiraciju pronašao u “Twilight Zone” i u svakodnevnom promišljanju o tehnologiji.
- Epizoda “Bandersnatch” iz 2018. godine bila je interaktivni film u kojem gledatelj bira radnju. Dodajmo da je to bio prvi takav Netflixov projekt.
- U seriji su se pojavili brojni poznati glumci, poput Bryce Dallas Howard, Jon Hamma i Hayley Atwell.
- Neke epizode imaju suptilne poveznice i “Easter Eggs” koja sugeriraju da se sve odvija u istom svemiru.
6 sličnih serija:
- The Twilight Zone (1959.-2019.) | Antologijska serija koja je istraživala misterije, nadnaravno i društvene teme kroz kratke priče s neočekivanim obratima. Smatra se glavnim uzorom za “Black Mirror“. Više o ovoj kultnoj TV seriji možete doznati ovdje.
- Love, Death & Robots (2019.-) | Animirana Netflixova antologija koja kombinira cyberpunk, znanstvenu fantastiku i crni humor. Svaka epizoda ima vlastiti stil animacije i potpuno različite priče.
- Electric Dreams (2017.-2018.) | Antologijska serija inspirirana pričama Philipa K. Dicka, jednog od najpoznatijih pisaca znanstvene fantastike. Epizode istražuju budućnost, umjetnu inteligenciju i moralne dileme.
- Inside No. 9 (2014.-) | Britanska serija u kojoj svaka epizoda donosi novu priču, često s bizarnim obratima i crnim humorom. Nije fokusirana samo na tehnologiju, ali dijeli sličan ton iznenađenja i nelagode.
- Maniac (2018.) | Mini-serija s Emmom Stone i Jonahom Hillom koja istražuje eksperimentalno testiranje psihijatrijskog lijeka. Kombinira psihološku dramu, humor i elemente znanstvene fantastike.
- Humans (2015.-2018.) | Britanska SF drama o humanoidnim robotima (“synths“) i njihovom utjecaju na društvo. Postavlja pitanja o svijesti, etici i granici između čovjeka i stroja.
