FLOPS, skraćenica od “Floating Point Operations Per Second”, predstavlja standardnu jedinicu za mjerenje računalnih performansi. Točnije, koliko operacija s pomičnim zarezom računalo može izvesti u jednoj sekundi. A ova mjera se koristi za procjenu procesorske snage u znanstvenim, tehničkim i inženjerskim aplikacijama, gdje su potrebni brzi i točni izračuni s decimalnim brojevima.
A što su uopće operacije s pomičnim zarezom? Operacije s pomičnim zarezom uključuju matematičke izračune nad realnim brojevima. Tj. onima koji uključuju decimalne vrijednosti, poput 3.1415 ili -0.00076. Takve operacije su znatno složenije od onih s cijelim brojevima, jer zahtijevaju više memorijskih resursa i preciznosti. U praksi, većina ozbiljnih znanstvenih izračuna – poput simulacija, modeliranja vremenskih uvjeta ili analize DNK – koristi upravo brojeve s pomičnim zarezom pa je FLOPS postao najvažniji pokazatelj brzine i sposobnosti računala.
Hijerarhija mjernih jedinica
Kako je tehnologija napredovala, računalne performanse su rapidno rasle pa se koristi niz prefiksa za označavanje različitih razina računalne snage:
- KFLOPS – tisuće operacija u sekundi (10³)
- MFLOPS – milijuni (10⁶)
- GFLOPS – milijarde (10⁹)
- TFLOPS – trilijuni (10¹²)
- PFLOPS – kvadrilijuni (10¹⁵)
- EFLOPS – kvintilijuni (10¹⁸)
Za usporedbu, moderno prijenosno računalo postiže nekoliko desetaka do stotina GFLOPS-a, dok vrhunski grafički procesori (GPU-ovi) za igranje ili umjetnu inteligenciju dosežu više od 100 TFLOPS-a. Najsnažnija superračunala današnjice, poput američkog Frontiera, rade s više od 1 eksaflopa. A to znači da mogu izvršiti više od milijardu milijardi operacija u sekundi.
FLOPS u stvarnom svijetu
Zašto su FLOPS-i važni? Zato što određuju koliko brzo i efikasno računalo može obaviti zadatke koji zahtijevaju visoku razinu preciznosti i velike količine podataka. Evo nekoliko konkretnih primjera:
- Klimatske simulacije: Predviđanje globalnog zatopljenja zahtijeva obradu podataka s milijuna točaka na Zemlji, kroz duge vremenske periode.
- Razvoj lijekova: Simulacija molekularnih interakcija u virtualnom okruženju može ubrzati otkrivanje novih lijekova.
- Astrofizika: Modeliranje ponašanja galaksija, crnih rupa ili gravitacijskih valova zahtijeva ogromne računalne resurse.
- Umjetna inteligencija: Treniranje velikih jezičnih modela i neuronskih mreža iziskuje trilijune izračuna u sekundi.
U svim ovim slučajevima, više FLOPS-a znači brže, preciznije i efikasnije izvršavanje zadataka.
FLOPS vs. svakodnevna upotreba
Važno je napomenuti da broj FLOPS-a nije jedina mjera korisnosti računala. U svakodnevnom radu – surfanju internetom, pisanju dokumenata ili gledanju filmova – korisnici ne koriste više od nekoliko posto računalne snage. No u specijaliziranim okruženjima, poput istraživačkih centara, vojnih laboratorija ili tehnoloških divova, FLOPS postaje ključni faktor.
Ukratko, FLOPS je daleko više od tehničkog pojma. On je simbol računalnog napretka, alat kojim se mjeri sposobnost čovječanstva da razumije svijet oko sebe. U doba umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i globalnih izazova, FLOPS ostaje temeljna jedinica za ocjenu koliko brzo i točno možemo obrađivati podatke – i gdje su granice mogućeg. Više o ovom pojmu možete doznati na Wikipediji.
