Rosetta Stone, odnosno Rosettski kamen, jedno je od najvažnijih arheoloških otkrića u povijesti čovječanstva jer je omogućio dešifriranje egipatskih hijeroglifa – pisma koje je stoljećima bilo potpuno nerazumljivo. Bez tog kamena, golem dio znanja o staroegipatskoj civilizaciji ostao bi trajno zaključan u tišini kamena i papira.
Kamen je otkriven 1799. godine u egipatskom gradu Rosetta (današnji Rašid) tijekom Napoleonove vojne ekspedicije u Egipat. Pronašli su ga francuski vojnici prilikom gradnje utvrda, a ubrzo je postalo jasno da se radi o iznimno vrijednom artefaktu. Naime, na jednoj kamenoj ploči, visokoj oko 112 centimetara i teškoj više od 700 kilograma, uklesan je isti tekst na tri različita pisma – hijeroglifskom, demotskom i starogrčkom.
Upravo je ta trojezičnost bila presudna. Budući da je starogrčki jezik bio dobro poznat europskim znanstvenicima, poslužio je kao ključ za usporedbu i postupno razumijevanje druga dva pisma. Nakon godina mukotrpnog proučavanja, francuski lingvist Jean-François Champollion 1822. godine dokazao je da hijeroglifi nisu tek simboličke slike, već složen sustav koji kombinira fonetske i idejne znakove. Tim je otkrićem otvoren put sustavnom čitanju egipatskih natpisa, zapisa i povijesnih dokumenata.
Rosettski kamen sadržava tekst administrativne prirode
Riječ je o dekretu iz 196. godine prije Krista, donesenom u čast faraona Ptolemeja V., kojim se potvrđuju njegova božanska prava te određene porezne i političke povlastice svećenstvu. Iako tekst sam po sebi nije povijesno dramatičan, njegova je lingvistička i znanstvena vrijednost nemjerljiva. A nakon poraza Francuza u Egiptu, Rosettski kamen prešao je u britanske ruke te se od 1802. godine čuva u British Museumu u Londonu. Ta činjenica desetljećima izaziva rasprave i povremene zahtjeve Egipta za povrat artefakta, jer Rosettski kamen nije samo znanstveni objekt, nego i snažan simbol kulturnog i nacionalnog identiteta.
Dodajmo i da se danas pojam “rosettski kamen” često koristi i metaforički. Naime, on označava svaki ključ koji omogućuje razumijevanje nečega složenog ili do tada nerazumljivog – od genetike i medicine do računalne znanosti i umjetne inteligencije. Ukratko, utjecaj Rosettskog kamena tako daleko nadilazi arheologiju i ulazi u opću kulturu, znanost i jezik.
10 zanimljivosti o Rosettskom kamenu:
- Ploča je izrađena od granodiorita, a ne od pravog bazalta, kako se dugo pogrešno smatralo.
- Hijeroglifski tekst na gornjem dijelu kamena djelomično je oštećen.
- Jean Francois Champollion je nakon velikog proboja navodno pao u nesvijest od uzbuđenja.
- Kamen je izvorno bio dio veće stele ili zidne cjeline.
- Tekst je sadržajno isti na sva tri pisma, uz manje stilske razlike.
- Demotsko pismo bilo je svakodnevni, “narodni” jezik drevnog Egipta.
- British Museum nikada ga nije posudio Egiptu.
- Kamen je bio ključan za razumijevanje egipatske religije i mitologije.
- Izravno je potaknuo razvoj moderne egiptologije.
- Jedan je od najposjećenijih i najprepoznatljivijih muzejskih eksponata na svijetu.
6 sličnih povijesnih otkrića:
- Behistunski natpis – trojezični reljef u Iranu koji je omogućio dešifriranje klinastog pisma.
- Mrtvomorski svici – rukopisi koji su revolucionirali razumijevanje ranog judaizma i biblijskih tekstova.
- Linearna B pločica – dokaz da su Mikenjani govorili rani oblik grčkog jezika.
- Kodeks Hamurabija – zakonodavni stup koji je razotkrio pravne temelje Babilona.
- Kamen iz Tel Dana – natpis koji prvi put izvan Biblije spominje kuću kralja Davida.
- Antikiterski mehanizam – antičko tehnološko čudo koje je promijenilo shvaćanje znanosti stare Grčke.
