Istraživanje pokazuje da knjiga, uz psa, može biti “najbolji čovjekov prijatelj“, kako je to slikovito rekao Groucho Marx, jedan od najslavnijih komičara prve polovice dvadesetog stoljeća. Uz kvalitetno štivo istovremeno se odmaramo i “punimo baterije”, kratimo vrijeme na godišnjem odmoru te barem nakratko bježimo od užurbane svakodnevice i problema kojima smo okruženi. Osim toga, čitanje stručne literature pomaže u razvoju profesionalnih vještina i kompetencija. A to u konačnici može rezultirati boljim poslovnim rezultatima i većim zadovoljstvom poslom. A ponekad i rastom plaće ili napredovanjem unutar tvrtke.
Međutim, koliko doista čitamo? Imamo li omiljeno doba u danu za opuštanje uz knjigu? I pratimo li i na koji način, profesionalnu literaturu vezanu uz naš posao? Sve to istražio je portal MojPosao u suradnji s EduCentrom na gotovo 2.000 ispitanika. A kako tvrdi ovo istraživanje, svaki četvrti građanin pročita jednu knjigu mjesečno. Naime, 27 posto ispitanih pročitalo je više od 10 knjiga u proteklih godinu dana. Ovdje treba spomenuti da su veći interes za sudjelovanjem u istraživanju imali ispitanici koje ova tematika zanima pa su realne brojke vjerojatno niže.
- PROČITAJTE VIŠE: Kyoto | Grad tradicije, kulture i duhovnosti
Podjednak broj ljudi – njih 24 posto – u navedenom razdoblju je pročitao knjigu do dvije. Svaka peta osoba je prelistala 4 do 5 naslova, dok je 13 posto građana “pod ruku” uzelo između 6 i 10 knjiga. Otprilike 16 posto osoba unazad godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu. Također, svaki četvrti muškarac (24%) tvrdi kako uopće ne čita knjige, dok isto priznaje svega 10% žena.
Istraživanje je pokazalo da mladi sve manje čitaju
Pomalo je i zabrinjavajuća činjenica da se mlađi ispitanici puno rjeđe “druže” s knjigom od starijih sudionika istraživanja. Naime, svaka četvrta osoba u dobi do 25 godina u posljednjih godinu dana nije pročitala niti jednu knjigu. A isto se može reći za svega 8 posto ispitanika starijih od 41 godine. Razlike primjećujemo i na temelju stručne spreme pa tako ispitanici s visokom stručnom spremom imaju izraženiju naviku čitanja nego oni sa srednjom i nižom.
Na pitanje kada najčešće čitaju, dvije trećine ispitanika ističe kako se uz knjigu opuštaju navečer. Popodne čita 25 posto ljudi, dok je jutarnjih čitača relativno malo – svega 10 posto. Također, trećina redovitih čitalaca ističe kako tijekom ljetnih mjeseci više vremena provodi uz knjigu nego što je to slučaj u ostatku godine.
Unatoč digitalnom razvoju, knjige se i dalje u najvećoj mjeri kupuju u papirnatom izdanju (62%) ili pak posuđuju u knjižnici (59%). To i ne čudi, obzirom da mlađa populacija u manjoj mjeri čita od starije, a upravo su oni digitalno pismeniji. Knjige u digitalnom formatu kupuje 14% ispitanika, a 38% čita besplatne knjige na internetu.
Stručnu literaturu pronalazimo i na društvenim mrežama
Za razliku od beletristike i publicistike, stručnu literaturu ispitanici čitaju nešto češće. Svaki četvrti ispitanik (23%) svakodnevno konzumira sadržaj vezan uz posao kojim se bave, dok 28% ispitanika takvu vrstu sadržaja prati na tjednoj bazi. S druge strane, 14% zaposlenih uopće ne čita literaturu koja ima doticaja s njihovim poslom. Zanimljivo je da profesionalnu literaturu najčešće pronalazimo na društvenim mrežama (56%), iza kojih slijedi YouTube (50%) i široki i specijalizirani news portali (45%).
Edukativne portale prati 35% ispitanika, blogove 31%, dok 29% ispitanika edukacije pronalazi na specijaliziranim portalima kao što je primjerice “Stack overflow“. Međutim, za vrijeme godišnjih odmora profesionalnu literaturu ostavljamo po strani. Naime, trećina ljudi (34%) tijekom odmora u potpunosti izbjegava stručnu literaturu, 39% ljudi takve sadržaje čita samo ako je riječ o nečemu doista zanimljivom, dok svega 6% ljudi tijekom stručnu literaturu tada prati i više nego u ostatku godine.
Istraživanje je provedeno na gotovo 2.000 ispitanika, od kojih su 69 posto žene, a 31 posto muškarci. Najviše ispitanika, njih 30 posto ima između 30 i 40 godina, 29 posto ih je starije od 41 godinu, a 24 posto mlađe od 25 godina. Najviše ispitanika, 47 posto ima srednju stručnu spremu, a 33 posto visoku stručnu spremu.
