Istraživanje je pokazalo da unatoč njihovu visokom obrazovanju plaće nastavnika u brojnim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj, u pravilu ne prate stupanj obrazovanja učitelja i profesora. Ovi podaci posebno su zanimljivi u kontekstu aktualnog štrajka domaćih prosvjetnih djelatnika, koji je uslijedio nakon što je Vlada Republike Hrvatske odbila zahtjeve školskih sindikata za povećanjem plaća u sustavu obrazovanja od 6%. Dodajmo, ovo međunarodno istraživanje o visini plaća u školstvu proveo je Paylab, a čiji je dio i servis MojaPlaća.
Prema strukturi obrazovnog sustava najviše plaće imaju profesori na fakultetima i sveučilištima. S druge strane, najniže plaće imaju djelatnici u predškolskom odgoju. Konkretnije, prosječna plaća sveučilišnog profesora u Hrvatskoj iznosi 1.240 eura, što je zarada slična onoj liječnika. Nastavnici u srednjim školama mjesečno uprihode 799 eura, a osnovnoškolski učitelji 802 eura. I dodajmo, odgojitelji u predškolskim ustanovama iz mjeseca u mjesec na račun primaju iznos od 730 eura.
- PROČITAJTE VIŠE: Krvavi most | Mala zagrebačka ulica, ali i podsjetnik na mračnu prošlost našeg Grada
Među promatranim zemljama, najviše plaće u prosvjeti imaju Finci. Na sjeveru Europe profesori na fakultetima imaju prosječne plaće od 2.764 eura – 123% više u odnosu na Hrvatsku. Sednjoškolski profesori imaju 2.705 eura (+239%), učitelji u osnovnoj školi 2.300 eura (+189%) dok odgojitelji mjesečno zarade 1.934 eura (+165%). Hrvatski prosvjetni djelatnici potplaćeni su i u odnosu na kolege iz Slovenije. Pa tako sveučilišni profesori u Sloveniji mjesečno uprihode 1.653 eura (+33%), profesori u srednjim školama 1.135 eura (+42), osnovnoškolski učitelji 1.153 eura (+44%) i odgojitelji 1.019 eura (+40).
Istraživanje pokazuje da agenti korisničke podrške zarađuju više od učitelja u osnovnim školama
Analizom trendova na tržištu rada Paylab dolazi do zaključka da će potražnja za prosvjetnim djelatnicima i u budućnosti ostati stabilna. Ali pritom upozorava da se ljudi zbog niskih plaća sve teže odlučuju za ova zanimanja. Stvari postaju jasnije ako primanja učitelja u osnovnim školama usporedimo s prosječnom plaćom djelatnika korisničke podrške, zanimanjem za koje nije potrebno visoko obrazovanje.
Također, iIstraživanje je pokazalo da učitelji razredne nastave u Bugarskoj u prosjeku imaju 41 posto manje plaće od agenata korisničke podrške. U Mađarskoj je ta razlika nešto manja i iznosi 16 posto u korist djelatnika korisničke podrške. A plaće učitelja u Srbiji su 8 posto niže od mjesečnih primanja agenata korisničke podrške. Za razliku od većine zemalja obuhvaćenih istraživanjem, osnovnoškolski učitelji u Hrvatskoj zarađuju 33 posto više od agenta u korisničkoj podršci. Baš kao i u Rumunjskoj, Finskoj i Češkoj.
