Hiperbola je stilska figura kojom se nešto svjesno pretjeruje radi postizanja izražajnijeg dojma. Koristi se u književnosti, govoru i svakodnevnoj komunikaciji kako bi se naglasila neka osobina, osjećaj ili događaj. A njezin je cilj izazvati snažnu reakciju kod čitatelja ili slušatelja – bilo da se radi o divljenju, šoku, humoru ili dramatičnosti.
U jeziku, hiperbola ne opisuje stvarno stanje stvari nego preneseno značenje. Kada netko kaže “čekao sam sto godina” ili “umirem od gladi”, jasno je da nije doslovno prošlo toliko vremena niti da je osoba na rubu smrti – već se preneseno izražava osjećaj dugog čekanja ili velike gladi. Upravo u toj prenesenosti leži snaga hiperbole – u stvaranju dojma koji se pamti.
- PROČITAJTE VIŠE: FLOPS | Mjera računalne moći u svijetu visokih performansi
Hiperbola je česta u poeziji, prozi i usmenoj predaji. U narodnoj književnosti, osobito u epovima i bajkama, koristi se za opisivanje nevjerojatnih podviga junaka. Tako junaci mogu imati “snagu stotinu ljudi” ili “glas koji razdire oblake”. Takve slike pojačavaju dojam veličine, moći ili važnosti događaja i likova. A u svakodnevnom govoru hiperbola ima i humorističnu funkciju. Naime, često se koristi za izražavanje frustracije ili oduševljenja na zabavan način: “Ova torba teži tonu”, “Smijao sam se do suza” ili “Ima milijun obaveza”. Time se pojačava emocionalna boja rečenice bez potrebe za dodatnim objašnjenjem.
U publicistici i medijima hiperbola služi kao način da se privuče pažnja
Naslovi poput “Katastrofa stoljeća!” ili “Najveći hit ljeta!” pretjeruju da bi istaknuli važnost sadržaja. Ipak, u novinarstvu je važno koristiti hiperbolu umjereno, jer pretjerano korištenje može smanjiti vjerodostojnost. U retorici, govornici koriste hiperbolu kako bi uvjerili publiku ili pojačali svoju poruku. A u političkom govoru hiperbola može imati snažan učinak. No i tu treba biti oprezan, jer prekomjerno pretjerivanje može dovesti do gubitka povjerenja.
Napomenimo da se hiperbola razlikuje od laži. Kod nje je jasno da se radi o pretjerivanju, dok je laž pokušaj prikazivanja neistine kao istine. Također, kod hiperbole postoji podrazumijevanje između govornika i slušatelja da je izjava prenesena, a ne doslovna. U modernim medijima i internetu hiperbola je sveprisutna, osobito na društvenim mrežama, gdje ljudi često opisuju svakodnevne situacije izrazima poput “najgori dan u životu” ili “apsolutno savršen trenutak”. Time se pojačava osobna važnost objava i privlači pažnja pratitelja.
Ukratko, hiperbola je važan dio ljudskog izražavanja. Ona omogućuje nam da svoje misli, osjećaje i stavove prenesemo živopisnije i dojmljivije. Iako se temelji na pretjerivanju, njezina funkcija nije zavaravanje, već naglašavanje. Upravo zbog toga ostaje jedan od najsnažnijih alata u jeziku, književnosti i komunikaciji općenito. Više o ovom pojmu možete doznati na Wikipediji.
