Bor (kemijska oznaka B, atomski broj 5) je nekovinski kemijski element koji pripada skupini polumetala. Iako se u prirodi ne nalazi u elementarnom obliku, široko je rasprostranjen u obliku različitih borata i minerala. Najpoznatiji izvori bora su boraks, kernit, ulexit i colemanit, a najveća nalazišta nalaze se u Turskoj, SAD-u i Južnoj Americi. Kao element koji se rijetko pojavljuje samostalno, bor se uglavnom dobiva iz tih minerala različitim kemijskim postupcima.
| VEZANO: O kemijskim elementima više doznajte ovdje.
Bor je iznimno zanimljiv zbog svog jedinstvenog položaja u periodnom sustavu i posebnih kemijskih svojstava. Kao polumetal posjeduje karakteristike metala, ali i izražene osobine nemetala. U elementarnom obliku bor postoji u više alotropskih modifikacija, uključujući amorfni i kristalni bor. Kristalni bor je iznimno tvrd – usporediv s dijamantom – i vrlo je lomljiv. Amorfni bor, s druge strane, tamni je prašak koji gori intenzivnim zelenim plamenom, što ga čini korisnim u pirotehnici.
Jedno od najvažnijih svojstava bora je njegova sposobnost formiranja snažnih kovalentnih veza, posebice s vodikom, kisikom i halogenima. Ta mu sposobnost omogućuje stvaranje raznolike skupine spojeva, uključujući borane (hidride bora), borate i organoborne spojeve. Mnogi od tih spojeva izrazito su reaktivni i korisni u industriji ili kao intermedijeri u sintezi drugih kemikalija.
Bor ima ključnu ulogu u mnogim tehnološkim i industrijskim primjenama
Jedno od najpoznatijih područja je proizvodnja stakla i keramike. Dodavanje borovog oksida poboljšava toplinsku i kemijsku stabilnost stakla, smanjuje njegovu ekspanziju i čini ga otpornijim. Zbog toga se borosilikatno staklo koristi u laboratorijskome posuđu, kuhinjskim posudama te specijaliziranim optičkim uređajima. U metalurgiji, ovaj polumetal se koristi kao mikrododatak za povećanje čvrstoće čelika. Već vrlo male količine – često samo nekoliko stotina dijelova na milijun – značajno poboljšavaju tvrdoću i otpornost materijala. Bor se također koristi u proizvodnji magneta visoke učinkovitosti poput NdFeB magneta, koji se primjenjuju u električnim motorima, računalnim diskovima i mnogim suvremenim elektroničkim uređajima.
U nuklearnoj tehnologiji bor je neprocjenjiv jer izotop B-10 učinkovito apsorbira neutrone. Zbog toga se koristi u kontrolnim šipkama nuklearnih reaktora, kao i u zaštitnim materijalima koji smanjuju izloženost zračenju. Zanimljivo je da ovaj polumetal ima važnu ulogu i u biologiji, iako nije tako široko rasprostranjen kao drugi elementi. Biljkama je potreban u tragovima kako bi pravilno rasle i razvijale se, posebice za formiranje stabilnih staničnih stijenki i metabolizam ugljikohidrata. To ga čini važnim mikronutrijentom u poljoprivredi – nedostatak bora može dovesti do deformacija, smanjene plodnosti i poremećaja u rastu biljaka.
U medicini i farmaciji borovi spojevi koriste se u antisepticima, lijekovima protiv gljivica pa čak i nekim suvremenim tretmanima za rak, gdje se istražuje njihova sposobnost ciljane destrukcije tumorskih stanica kroz poseban oblik terapije zvan borna neutronska hvataljka. Zbog svoje raznolike primjene u industriji, tehnologiji, medicini i poljoprivredi, bor se smatra jednim od najvrednijih elemenata među polumetalima. Iako ga u svakodnevnom životu rijetko vidimo u čistom obliku, njegovi spojevi i proizvodi na bazi bora duboko su integrirani u moderne tehnologije i ključni su za mnoge aspekte suvremenog života.
10 zanimljivosti o boru:
- Plamen bora gori svijetlozelenom bojom, što ga čini važnim u pirotehnici i vatrometima.
- Kristalni bor gotovo je tvrd kao dijamant, jedan od najtvrđih poznatih materijala.
- Najveće svjetske rezerve bora nalaze se u Turskoj, koja kontrolira većinu svjetske proizvodnje borata.
- Bor je ključan za rast biljaka, ali ga trebaju u vrlo malim količinama.
- Spojevi bora koriste se u deterdžentima i sredstvima za čišćenje zbog sposobnosti omekšavanja vode.
- Bor je bio otkriven tek početkom 19. stoljeća i dugo se nije mogao dobiti u čistom obliku.
- U nuklearnoj energiji izotop B-10 hvata neutrone, što ga čini sigurnosnim elementom reaktora.
- Borosilikatno staklo je toliko stabilno da se koristi i u svemirskim teleskopima.
- Jedan od najjačih magneta na svijetu – neodimijski magnet – sadrži bor.
- U nekim zemljama bor se istražuje kao potencijalni dodatak prehrani zbog mogućeg utjecaja na zdravlje kostiju.
