Nafta je jedan od najvažnijih energenata modernog svijeta, a jedinica kojom se tradicionalno mjeri njezina količina je – barel. Iako se pojam “barel nafte” često koristi u vijestima, ekonomskim analizama i izvješćima o cijenama energenata, mnogi ne znaju točno što on znači i zašto je toliko važan. Jedan barel nafte (engl. barrel) iznosi točno 42 američka galona, što odgovara približno 159 litara. Ta je mjera usvojena u 19. stoljeću u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je industrija nafte počela rasti. Umjesto da razvija novu mjernu jedinicu, industrija je tada koristila drvene bačve, koje su bile standardizirane na 42 galona. I to je mjera koja se zadržala do danas.
Nafta se ne koristi samo kao gorivo za automobile i avione, već i kao sirovina u brojnim industrijama. Od nje se proizvode plastika, kemikalije, lijekovi, gnojiva, asfalt i mnoga druga dobra. Zbog svoje svestranosti i velike potražnje, cijena barela nafte ima ogroman utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Kada cijena raste, troškovi prijevoza i proizvodnje rastu, što može dovesti do inflacije. S druge strane, kada cijena pada, smanjuju se troškovi, ali i prihodi zemalja koje ovise o izvozu nafte.
- PROČITAJTE VIŠE: Medvednica je zagrebačka gora i popularno izletište, a vrh Sljeme visok je 1035 metara
Cijena barela nafte određuje se na svjetskim tržištima, najpoznatijima u New Yorku (WTI – West Texas Intermediate) i Londonu (Brent Crude). WTI i Brent su dva najčešće korištena referentna tipa sirove nafte. Iako oba predstavljaju sirovu naftu, razlikuju se po geografskoj lokaciji, sastavu i načinu isporuke. Brent se uglavnom koristi kao referenca za europsko, afričko i bliskoistočno tržište, dok se WTI koristi za sjevernoameričko tržište.
Barel nafte iznosi točno 42 američka galona, što odgovara približno 159 litara
Na cijenu nafte utječe niz faktora – od geopolitičkih napetosti i ratova, preko proizvodnih kvota koje određuje Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), do kretanja ponude i potražnje. Na primjer, smanjenje proizvodnje u Saudijskoj Arabiji ili sankcije Iranu mogu izazvati skok cijena. S druge strane, povećana proizvodnja iz škriljevca u SAD-u ili usporavanje gospodarstva u Kini mogu sniziti cijenu.
Osim toga, energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije također sve više utječe na tržište nafte. Iako će nafta još dugo biti ključan energent, dugoročno se očekuje smanjenje potražnje kako se svijet okreće održivijim rješenjima poput solarne energije, vjetra i električnih vozila. U Hrvatskoj, cijena goriva na benzinskim crpkama često ovisi o kretanjima cijene barela na svjetskom tržištu, ali i o državnim porezima i trošarinama. Naime, Vlada povremeno intervenira kako bi ublažila nagle promjene cijena i zaštitila potrošače.
Zaključno, barel nafte nije samo mjera količine. On simbolizira širu ekonomsku i političku stvarnost modernog svijeta. Kretanja njegove cijene pažljivo prate države, ulagači, gospodarstvenici i građani, jer o njima često ovise i kućni budžeti i nacionalne strategije.
