|
| |
• |
GDJE SAM? |
• |
|
> |
|
> |
|
> |
katedrala |
|
| |
simboli grada zagreba - gradske povijesne informacije, atrakcije i zanimljivosti |
Zagrebačka Katedrala - Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava |
| |
 |
 |
| • |
zagrebačka katedrala, kaptol, gornji grad, zagreb / srpanj 2015 |
|
|
| |
Zagrebačka katedrala, ili punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Izgrađena je u neogotičkom stilu.
Katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana - Alojzija Stepinca, Franje Šepera, Franje Kuharića, Zrinskih i Frankopana.
Katedrala je `majka je svih crkava u zagrebačkoj nadbiskupiji`.
 |
|
| • |
zagrebačka katedrala, gornji grad, zagreb / studeni 2014 |
|
Katedrala je dugačka 77, a široka 46 metara. Ima dva tornja (crkvena zvonika) - sjeverni toranj visine 104 metra i južni, visine 105 metara. Površina unutrašnjosti Katedrale iznosi 1617 m2, a može primiti više od 5000 ljudi.
Zvonici Katedrale imaju osam zvona - pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona.
U svakom zvoniku smješten je po jedna sat promjera 320 centimetara, teških oko 600 kilograma, a zanimljivo, a izradu novih satova (stari su uništeni korozijom) utrošeno je 8 tona bronce i mjedi.
Uz vjersko i povijesno značenje, Zagrebačka Prvostolnica ima i veliko kulturno i arhitektonsko značenje i jedan je od napoznatijih Simbola grada Zagreba.
 |
|
| • |
ulica pod zidom, zagrebačka katedrala, gornji grad, zagreb / kolovoz 2014 |
|
U katedrali su pokopani i posmrtni ostaci hrvatskih velikana - hrvatskog bana Petra Zrinskoga, kneza Frane Krste Frankopana (obojica pogubljeni u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. godine), blaženi Alojzije Stepinac i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa.
Zanimljivo je da je u Katedrala je građena od litotamnijskog vapnenca, poroznog kamena popularno zvan Bizek, jer se kamen vadio u kamenolomu u zagrebačkom Bizeku.
Tijekom obnove, umjesto Bizeka, koristi se kameno travertin koji se doprema iz okolice Rima, a znatno je čvršći i izgledom vrlo sličan originalu.
 |
|
| • |
ulica kaptol, zagrebačka katedrala, gornji grad, zagreb / listopad 2014 |
|
Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. - 1095. / mađarski kralj iz dinastije Arpadovića, vladao je od 1077. do 1095. godine) 1094. godine, te je na mjestu Zagrebačke katedrale sagrađena crkva koje je postojala do sredine 13. stoljeća i dolaska Tatara.
1242. godine u svom prodoru, Tatari gotovo u potpunosti ruše Katedralu, nakon čega 1254. godine gradnja crkve počinje iznova.
1624. godine, nedugo nakon što je dobila veliki zvonik, Katedralu su zadesila dva požara koji su joj nanijeli golema oštećenja. Prema izvješću tadašnjega kanonika Jurja Ratkaja, urušio se svod Katedrale, `.. koji je zgnječio i u komade razbio kor, biskupsko prijestolje, pet oltara pod korom, ..`.
1720. godine u Katedrali je postojao trideset i jedan oltar.
Od 19. stoljeća katedrala je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, najveći spomenik vjere i kulture, te duhovno središte hrvatskog naroda.
1880. godine, kada je Zagreb zadesio veliki potres, ponovo su srušeni svodove katedrale, a pritom su zdrobljeni oltari, probijen je pod i oštećen (tada jedini) zvonik.
1902. godine počela je obnova u neogotičkom stilu po nacrtima bečkog graditelja Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé. Tako Katedrala dobiva današnji izgled sa dva visoka zvonika, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu, novim oltarima te grobnicom za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara.
1987. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, a od tada su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi koji traju i danas. Katedrala se ponajprije obnavlja sredstvima vjernika, no zadnjih su se godina u financiranje obnove uključile i različite državne i gradske ustanove. |
| |
| |
| (k.v.) |
| |
| |
 |
| |
| |
|
| • |
|
| • |
|
| • |
|
| • |
|
|
| • |
primijetili ste grešku ili su podaci su pogrešno upisani? molimo javite nam! |
| • |
zadnja izmjena podataka na stranici: 09.11.15. |
|
| |
| |
|
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
