Unatoč tome što prvi posao na puno radno vrijeme pronalazimo relativno rano, najčešće u ranim dvadesetima, trećina punoljetnih stanovnika Hrvatske još uvijek nije napustilo roditeljski dom. A čak 41% Hrvata u dobi od 25 do 29 godina i dalje živi s roditeljima. To je otkrilo istraživanje “Osamostaljivanje”‘, a kojeg je portal MojPosao proveo na uzorku od preko 3500 ispitanika.
Otprilike polovica ispitanika – njih 48 posto – svoj je prvi posao – honorarni, sezonski ili povremeni – pronašla tijekom srednjoškolskih dana. 28 posto građana je svijet rada upoznalo za vrijeme fakulteta. A četvrtina ispitanika – njih 24 posto – tek treba početi raditi, otkriva istraživanje. Većina građana (83%) se prvi put zaposlila na puno radno vrijeme prije navršenog 26. rođendana. A čak 56% ispitanika se u tom trenutku još uvijek školovalo.
Polovica Hrvata – njih 52 posto – na prvom poslu na puno radno vrijeme imala plaću u rasponu od 2.001 do 4.000 kuna. A trećina ispitanika je radila za iznos od 4.001 do 6.000 kuna. Otprilike svaki deseti zaposlenik (9%) je na prvom poslu zarađivao do 2 tisuće kuna mjesečno. 6% građana moglo se pohvaliti s plaćom u rasponu od 6.001. do 8.000 kuna, a 2% zaradom većom od 8 tisuća kuna.
Prvu zarađenu plaću u pravilu smo trošili najviše na na shopping (41%) i izlaske (32%)
Potom idu režije (31%), putovanja (14%), edukacija (13%) i pokloni (12%). Svaka peta osoba zarađene novce dala je svojim roditeljima. Također, istraživanje je otkrilo kako je dvije trećine Hrvata (66%) tijekom dosadašnje karijere radilo između 2 i 5 poslova, a za četvrtinu zaposlenih njihov trenutni posao je ujedno i prvii. 8% ljudi je radilo na 6 do 10 različitih radnih mjesta. Dok je 2 posto osoba za života promijenilo i više poslova.
Roditeljski dom je i dalje vrlo popularno mjesto za život. Tako s roditeljima još uvijek živi svaka treća odrasla osoba u Hrvatskoj (33%). Dok u roditeljskoj nekretnini, ali bez prisutnosti roditelja, stanuje 8% Hrvata. Podstanarskim životom živi petina naših sugrađana, a otprilike 7% osoba stanuje s partnerom/icom. A čak 32 posto ljudi dane provodi u vlastitoj nekretnini. Očekivano, što je dob ispitanika bila niža to je vjerojatnost da i dalje žive s roditeljima bila veća. Pa tako čak dvije trećine (67%) osoba mlađih od 24 godine i dalje ima roditelje za cimere, a istu sudbinu dijeli i 41% ljudi u dobi od 25 do 29 godina.
Roditeljski dom se teško napušta
Situacija se ipak mijenja nakon tridesete, što potvrđuju i same brojke. S roditeljima stanuje petina građana (20%) u dobi od 30 do 34 godine i 15% osoba u dobi od 35 do 39 godina. Također, s njima živi 12% pripadnika dobne skupine od 40 do 44 godine i 7% ljudi starijih od 45 godina. Istraživanje je pokazalo kako se, u prosjeku, većina Hrvata na podizanje prvog kredita odlučuje sa 28 godina. Konkretnije, prosječna osoba u Hrvatskoj kredit radi kupnje stana podiže s 29,5 godina. A prosječno trajanje takvog kredita proteže se na 18 godina.
S druge strane, odluku o uzimanju kredita u svrhu adaptacije stana donosimo s navršenih 26,4 godina, na rok od 7 godina, dok zajam radi kupovine automobila podižemo s 28,8 godina i taj kredit otplaćujemo narednih 9 godina. U istraživanju je sudjelovalo preko 3.500 ispitanika, od čega 56% žena, a 44% muškaraca. Najviše ih je do 29 godina starosti (49%), 32% ima između 30 i 39 godina, a 21% je starije od 40 godina. Kad je o stupnju obrazovanja riječ, 47% ispitanika ima srednju stručnu spremu, 12% višu, 29% visoku stručnu spremu, dok 12% ispitanika nije preciziralo stupanj stručne spreme.
