Industrijski dizajn je kreativna disciplina koja spaja umjetnost, inženjerstvo i tehnologiju s ciljem stvaranja proizvoda koji su estetski privlačni, funkcionalni, ergonomski i prilagođeni masovnoj proizvodnji. Iako ga mnogi poistovjećuju isključivo s vizualnim oblikovanjem predmeta, industrijski dizajn u svojoj srži obuhvaća mnogo više – proces od ideje, preko razvoja prototipa, do gotovog proizvoda koji korisniku olakšava život i pruža estetsko zadovoljstvo.
Korijeni industrijskog dizajna sežu u 19. stoljeće, u vrijeme industrijske revolucije. Tada su tvornice počele masovno proizvoditi robu, što je otvorilo potrebu za standardizacijom oblika, materijala i funkcija proizvoda. U 20. stoljeću industrijski dizajn dobiva snažan zamah zahvaljujući napretku tehnologije i pojavom novih materijala poput plastike, aluminija i kompozita. Danas, u eri digitalizacije, industrijski dizajn ne može se zamisliti bez CAD softvera, 3D modeliranja i rapidnog prototipiranja – brze izrade probnih modela koji omogućuju testiranje oblika i funkcionalnosti prije serijske proizvodnje.
Uloga industrijskog dizajna u svakodnevnom životu je velika. A ono što ga čini jedinstvenim je njegova prisutnost u gotovo svim segmentima našeg života. Od stolice na kojoj sjedimo, do pametnog telefona u ruci, svaka od tih stvari prošla je kroz proces oblikovanja. Naime, dobar dizajn ne znači samo lijep izgled, već i intuitivnu upotrebu, trajnost te održivost. Primjerice, dizajner prilikom rada na električnom kućanskom aparatu mora razmišljati o obliku koji će biti udoban za držanje, i rasporedu tipki koji omogućava brzu upotrebu. Ali i o materijalima koji će trajati i biti ekološki prihvatljivi.
Industrijski dizajn počiva na balansu između estetike i funkcionalnosti
Ako je proizvod vizualno privlačan, ali nepraktičan, korisnici će ga odbaciti. S druge strane, proizvod koji savršeno funkcionira, ali izgleda zastarjelo ili neprivlačno, teško će se probiti na tržištu. Dizajneri stoga moraju biti i umjetnici i inženjeri, a nerijetko i psiholozi koji razumiju potrebe i navike krajnjih korisnika. Također, u suvremenom svijetu sve više raste svijest o ekologiji i održivosti. Industrijski dizajneri danas ne oblikuju proizvode samo za njihovu primarnu funkciju, već i razmišljaju o reciklaži, ponovnoj upotrebi i minimaliziranju otpada u proizvodnom procesu.
To uključuje odabir biorazgradivih materijala, optimizaciju proizvodnih procesa te produženje životnog vijeka proizvoda. Uz to, tehnološki napredak otvara nova vrata – od pametnih materijala, preko umjetne inteligencije koja pomaže u oblikovanju, do personalizirane proizvodnje temeljene na 3D printanju. Ukratko, industrijski dizajn postaje sve interdisciplinarniji, a granice između dizajna, tehnologije i znanosti sve se više brišu. Više o ovoj vrsti dizajna možete pronaći na Wikipediji.
Raymond Loewy – otac industrijskog dizajna
Raymond Loewy (1893.-1986.) bio je francusko-američki industrijski dizajner koji je ostavio neizbrisiv trag u 20. stoljeću. Rođen u Parizu, nakon Prvog svjetskog rata emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, gdje je započeo karijeru kao ilustrator u modnim časopisima. Njegov talent za estetiku i osjećaj za funkcionalnost ubrzo su ga doveli u svijet industrijskog dizajna, tada relativno novu disciplinu. A Loewy je vjerovao u filozofiju MAYA ili “Most Advanced, Yet Acceptable” (Najnaprednije, ali još uvijek prihvatljivo).
Naime, smatrao je da inovacije moraju biti dovoljno moderne da privuku pažnju, ali ne toliko radikalne da odbiju korisnike. A ovakav pristup učinio ga je iznimno uspješnim i traženim u različitim industrijama. Tijekom karijere radio je na iznimno raznolikim projektima: oblikovao je lokomotivu Pennsylvania Railroad S1, redizajnirao hladnjak Coldspot za Sears, stvorio prepoznatljive logotipe za Shell, Exxon i Lucky Strike, a surađivao je i s NASA-om na unutarnjem uređenju svemirske stanice Skylab.
Ukratko, njegovi radovi spojili su estetiku, funkcionalnost i komercijalnu privlačnost. Loewy je smatrao da dobar dizajn nije samo lijep, nego i praktičan te da mora služiti krajnjem korisniku. A njegov rad oblikovao je svakodnevni život milijuna ljudi, dok se utjecaj osjeti i danas. Zahvaljujući njemu, industrijski dizajn postao je ključan faktor u stvaranju proizvoda koji su i funkcionalni i poželjni.
10 primjera poznatih industrijskih dizajna:
- iPhone | Appleov kultni pametni telefon.
- Volkswagen Buba | Automobil koji je postao dizajnerska ikona.
- Eames Lounge Chair | Legendarna dizajnerska fotelja.
- Bialetti Moka Express | Klasični talijanski aparat za kavu.
- Coca-Cola boca | Prepoznatljiv oblik boce.
- Anglepoise lampa | Funkcionalno i elegantno rješenje rasvjete.
- KitchenAid mikser | Spoj retro izgleda i vrhunske funkcionalnosti.
- Tesla Model S | Futuristički dizajn električnog automobila.
- Sony Walkman | Prijenosni uređaj koji je promijenio glazbenu industriju.
- Dyson usisavač | Inovativno oblikovan kućanski aparat.
