Britanska serija “Black Mirror”, koju je osmislio Charlie Brooker, prvi put se pojavila 2011. godine i vrlo brzo stekla kultni status. Ova antologijska znanstveno-fantastična serija istražuje mračnu stranu tehnologije i njezin potencijal da čovječanstvo ili oblikuje – ili uništi. Svaka ove serije epizoda funkcionira kao samostalna priča, s različitim likovima, vremenskim periodima i narativima. No, sve one su povezane zajedničkom temom: kako tehnologija utječe na društvo i ljudsku psihu.
Ova distopijska SF serija nazvana je prema “crnom ogledalu”, tj. prema ekranu pametnog telefona, televizora ili računala kada je ugašen, što simbolično odražava njezinu poruku. A poruka je: Tehnologija je ogledalo koje nam pokazuje naše najdublje strahove i slabosti. Prve dvije sezone, originalno emitirane na britanskom TV kanalu Channel 4, bile su kratke, ali moćne. U tim epizodama Black Mirror već pokazuje prepoznatljivu sposobnost kombiniranja napetosti, ironije i filozofskih pitanja.
- PROČITAJTE VIŠE: BYD i službeno stigao u Hrvatsku | U ponudi su tri električna i jedan plug-in hibridni model
Primjerice, epizoda The Entire History of You (s1e3) prikazuje svijet u kojem ljudi mogu reproducirati svako sjećanje putem ugrađene tehnologije. A to vodi do paranoje i emocionalnog sloma. A kada je Netflix preuzeo produkciju od treće sezone, serija je dobila veći budžet, globalnu vidljivost i zvjezdanu glumačku postavu. No, zadržala je svoj oštar ton. Tako su epizode poput San Junipero (s3e4), koja istražuje digitalni zagrobni život i Nosedive (s3e1), u kojoj se društveni status temelji na online ocjenama, postale kulturni fenomeni.
Unatoč distopijskim i često pesimističnim temama ova SF serija nije protiv tehnologije
Naprotiv, njezina snaga leži u postavljanju pitanja o etičkoj odgovornosti, ljudskim slabostima i granicama privatnosti. U svijetu koji sve više ovisi o algoritmima, pametnim uređajima i društvenim mrežama, serija djeluje kao upozorenje, ali i podsjetnik, da tehnologija nije sama po sebi zla, već da njezina upotreba ovisi o ljudima. Osim toga, serija se ne boji eksperimentirati sa žanrovima. Tako ćete, ovisno o epizodi, gledati psihološki triler, političku satiru, ljubavnu dramu, ali i cyber horora.
A ova raznolikost drži gledatelje u neizvjesnosti i čini svaku novu epizodu svježim iskustvom. Dodajmo i da neke epizode završavaju otvoreno, druge brutalno, a poneke čak i optimistično. Što je rijetkost za seriju poznatu po mračnim scenarijima. Do danas, Black Mirror je osvojio brojne nagrade, uključujući nekoliko Emmyja, a njegov utjecaj osjeća se i u stvarnom svijetu.
Tako mnogi mediji i korisnici društvenih mreža često koriste frazu “kao u Black Mirroru“, kako bi opisali stvarne događaje koji djeluju zastrašujuće futuristički. Ukratko, u eri u kojoj tehnologija sve više zamagljuje granicu između stvarnog i virtualnog, Black Mirror ostaje nezaobilazan komentar našeg vremena – pametan, provokativan i ponekad neugodno blizak stvarnosti. Više o ovoj distopijskoj SF seriji možete doznati na IMDB-u, a ona na toj stranici ima ocjenu čak 8.7/10.
