Građani su podijeljeni oko povratka u “normalu” te očekuju dugotrajan učinak epidemije koronavirusa na život, pokazalo je istraživanje. Dodajmo da su građani u najvećoj mjeri zabrinuti za financije i zaposlenje. 40 posto građana smatra da će se život vratiti u normalu unutar 6 mjeseci. A pri tome najviše njih navodi razdoblje od 2 do 3 mjeseca. Točnije, njih 22,9 posto.
Daljnjih 41 posto smatra da će se to dogoditi za više od 6 mjeseci, dok 19,2 posto smatra da se neće vratiti nikad. Epidemija COVID-19 je za sada ostavila negativne posljedice na većinu građana, kako na njihov osobni život (66,3 posto) tako i na njihovu financijsku situaciju (54,5 posto). A 33,8 posto građana već je osjetilo njezine negativne posljedice na radnom mjestu. Dodajmo i da većina građana smatra da će različiti aspekti života u Hrvatskoj biti lošiji nego u razdoblju prije epidemije.
- PROČITAJTE VIŠE: Opel Vectra | Pouzdan klasik srednje klase koji je obilježio više od dva desetljeća
Što se države tiče, najviše predviđaju značajan porast javnog duga (94,1 posto), posljedice za turizam i lošiju sezonu (93,5 posto), pad gospodarstva općenito (91,5 posto), ali i zaposlenosti (89,7 posto) te visine plaća (87,8 posto). Manje građana očekuje pogoršanje u području obrazovanja (62,9 posto) i zdravstva (58,7 posto). Što se pak osobnog života tiče, očekuju da će se u narednih godinu dana nositi s negativnim posljedicama na financijsku situaciju (71,8 posto), ali i na zaposlenje (42,1 posto).
Istraživanje da pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa
Iako su građani u prosjeku i dalje zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih u travnju 2020. godine ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,75 (ožujak 4,02), smanjuje se broj građana koji daje najvišu ocjenu (ožujak 33%; travanj 25,7%). Dodajmo i da građanima tijekom restrikcije najviše nedostaje sloboda kretanja. No, više od trećine građana dobro se osjećao tijekom restrikcija.
Također, tijekom restrikcija građanima najviše nedostaje sloboda kretanja (60%) i druženje s prijateljima (57,9%) te bi mnogi željeli otputovati ili barem otići na izlet (59,7%). Značajan broj građana navodi da im je teško, no da će izdržati još neko vrijeme (46,9%). 37,6% građana navodi da im je dosta dezinficiranja. A 29% onih kojima su nedostajali odlasci frizeru, pedikeru ili kozmetičaru su ovaj tjedan došli na svoje.
Nešto više od petine – 21,7 posto njih – jedva se čeka vratiti na svoje radno mjesto
A svaki deseti jedva čeka da počne raditi vrtić ili škola, no upitno je hoće li s obzirom na upute i poslati djecu u institucije. Sadašnja postupna relaksacija mjera vjerojatno pozitivno utječe na 8,8 posto građana koji su u istraživanju izjavili da ne mogu izdržati nametnute restrikcije. Više od trećine građana se tijekom najstrožih restrikcija osjećalo dobro (36 posto). I dio ovih, koji se osjećaju uglavnom dobro, osjetio je neku negativnu emociju zbog uvođenja restrikcija. Tako je čak 88,6 posto građana osjetilo neku negativnu emociju i to u najvećem broju zabrinutost (57,9 posto).
Manji broj je osjetio dosadu (36,6 posto), osjećaj zatočenosti (35,7 posto), nervozu (35,2 posto), bezvoljnost (35 posto) i nemoć (34,9 posto). Rjeđe se navode ljutnja (29,3 posto), usamljenost (25,6 posto), strah (23,9 posto), depresija (20,6 posto) i tuga (20,1 posto). Smirivanje epidemiološke situacije je dovelo do smanjenja straha od zaraze (36,6 u odnosu na 46,4 posto u ožujku). Dodajmo, ovo istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske krajem travnja 2020. godine.
