Svaki pa i najmanja smetnja remeti način na koji obavljamo posao – prekida naš radni ritam i oduzima dragocjeno vrijeme zbog čega se nerijetko osjećamo neproduktivno, a kući odlazimo s osjećajem neobavljenog posla. Kako bismo doznali što nas (i tko nas) ometa u radnom okruženju, koliko često bivamo prekidani u odrađivanju naših zadataka te koliko vremena je potrebno da se nakon prekida vratimo poslu, portal MojPosao je proveo istraživanje Ometanje na poslu, u okviru kojeg je više od 1200 ispitanika podijelilo vlastita iskustva i razmišljanja o navedenoj temi.
A najčešće nas u radu prekidaju kolege koji nam se direktno obraćaju (71%) i telefonski pozivi (55%). Ometaju nas i osobe koje stvari komentiraju na glas, pozadinski razgovori kolega iz ureda, odgovaranje na e-mail poruke, česti sastanci te zvuci koji dopiru s ulice poput buke prometa i laveža pasa. Općenito gledano, većina kraćih ili duljih prekida u radu uzrokovana je poslovnim razlozima. Točnije, 11 prekida dnevno, dok su privatni uzroci obustave rada nešto rjeđi – samo 3 prekida.
Naime, prekidi poslovne prirode, poput razgovora s kolegama ili odgovaranja na e-mailove, naša su svakodnevica. A to potvrđuje 77% ispitanika koji ističu kako ih takve stvari u poslu ometaju barem nekoliko puta dnevno. Preciznije, 39% osoba tvrdi kako ih cijelo vrijeme nešto prekida u radu. A 38% ispitanika to događa više puta kroz dan. S druge strane, većinu zaposlenih (82%) rijetko ili nikada u poslu prekidaju privatne stvari.
Koliko vremena gubimo na prekidima?
Nešto više od polovice ispitanika (57%) naglašava kako im je nakon prekida potrebna minuta do dvije da se vrate poslu. A svakoj četvrtoj osobi treba više vremena – čak i do petminuta. Pomnožimo li broj minuta s prosječnim brojem prekida – 11 poslovnih i 3 privatna – dobivamo podatak da četvrtina zaposlenika sat vremena dnevno potroši samo na vraćanje poslu nakon prekida!
Kad je riječ o samom trajanju prekida, bilo da je riječ o razgovoru s kolegom, javljanju na telefonske pozive ili odgovaranju na e-mailove, trećina ispitanika (35%) tvrdi kako im poslovni prekidi oduzmu do pola sata vremena u danu. A svaka četvrta osoba (23%) priznaje kako zbog poslovnih prekida gubi do dva sata dnevno. No, većini osoba (79%) prekidi uzrokovani privatnim razlozima oduzmu do pola sata dnevno.
Na posao dolazimo ranije i ostajemo duže
Najveći broj ljudi (41%) s opetovanim prekidima se nosi na način da na posao dođu prije drugih kolega ili ostanu kasnije kada nema nikoga. Četvrtina ispitanika (26%) pozvalo je na red kolege koji ih najčešće prekidaju. A svaka peta osoba (22%) se fizički udaljava sa svog radnog mjesta u zasebnu prostoriju kako bi mogli u miru raditi. Zbog neprestanih ometanja, čak 38% ispitanika na kraju radnog dana ima osjećaj da nisu završili zadatke koje su trebali.
No, većina – njih 62% – ipak se osjeća produktivno. A oni kući odlaze uvjereni kako su odradili i sve što se od njih za taj dan tražilo. Također, osobe koje se na kraju dana osjećaju neproduktivno u većoj mjeri prijavljuju ometanje na poslu. A ujedneo je njima i potrebno više vremena da se nakon prekida vrate poslu. Čak polovici neproduktivnih zaposlenika (56%) na poslovne prekide odlazi više od sat vremena dnevno. A ista količina vremena potrebna je tek četvrtini (23%) produktivnih zaposlenika.
O istraživanju “Ometanje na poslu”
U istraživanju Ometanje na poslu sudjelovalo je više od 1.200 ispitanika, od čega 61 posto žena, a 39 muškaraca. Najviše ih je do 30 godina – njih 38 posto. 32 posto ima između 31 i 40 godina, a 29 je starije od 41 godine. 58 posto ispitanika ima srednju stručnu spremu, 12 višu, a 26 visoku stručnu spremu. Istraživanje je proveo portal MojPosao.
