Carina je oblik poreza koji se naplaćuje na robu prilikom njezina uvoza ili izvoza. Temeljna svrha carina je zaštititi domaću proizvodnju od strane konkurencije, regulirati trgovinske tokove te puniti državni proračun. Međutim, carine mogu imati puno šire ekonomske i društvene posljedice – od poskupljenja proizvoda, preko narušavanja međunarodnih odnosa, do utjecaja na radna mjesta i globalne lance opskrbe.
U teoriji, carine mogu pomoći domaćim proizvođačima jer uvozni proizvodi postaju skuplji pa potrošači češće biraju domaće alternative. No, u praksi stvari nisu uvijek tako jednostavne. Više carine znače više cijene, što direktno pogađa potrošače. Osim toga, zemlje na koje se carine odnose često uvode protumjere, tzv. “odmazdne carine”, koje pogađaju domaće izvoznike. Na kraju, cijeli sustav može prerasti u trgovinski rat, gdje svi gube.
- PROČITAJTE VIŠE: MG4 EV Hatchback | Vrlo praktičan električni automobil odličnih performansi i atraktivnih cijena
Jedan od najpoznatijih suvremenih primjera upravo takve politike dogodio se za vrijeme prvog predsjedničkog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa. Naime, njegova administracija krenula je u agresivan obračun s trgovinskim partnerima, posebno s Kinom, tvrdeći da “pravedna trgovina mora zamijeniti slobodnu trgovinu“. Trump je uveo visoke carine na stotine milijardi dolara vrijedne kineske proizvode, optužujući Kinu za nepoštene prakse, krađu intelektualnog vlasništva i manipulaciju valutom.
Kina je odgovorila protumjerama
Točnije, uvela je carine na američke poljoprivredne proizvode, automobile i industrijsku robu. Rezultat je bio dvogodišnji trgovinski rat koji je stvorio kaos na globalnim tržištima. Američki farmeri, na koje su kineske mjere snažno utjecale, primili su milijarde dolara državne pomoći kako bi nadoknadili gubitke. Istovremeno, američki potrošači počeli su plaćati više za svakodnevne proizvode. Od elektronike do kuhinjskih aparata…
No, Trumpova logika bila je jednostavna – carine će natjerati tvrtke da proizvodnju vrate u SAD. No, mnoge kompanije jednostavno su preselile proizvodnju u druge azijske zemlje, poput Vijetnama ili Meksika, kako bi izbjegle carinske barijere. I umjesto velikog povratka američke proizvodnje, rezultat je bio više nesigurnosti i dodatnih troškova u poslovanju. Trgovinski ratovi poput ovog pokazuju kako carine nisu samo tehnički porezni instrumenti, već moćno političko oružje. No, kada se njima barata bez jasno definirane strategije i bez koordinacije s trgovinskim partnerima, posljedice osjećaju svi – potrošači, radnici, poduzetnici i cijelo gospodarstvo.
Ukratko, carine mogu biti korisno sredstvo kad se primjenjuju pažljivo i ciljano. Ali kada one postanu dio političke igre, mogu izazvati globalne potrese. Trumpovo eksperimentiranje s carinama ostavilo je trag ne samo u SAD-u i Kini, nego i diljem svijeta – podsjećajući nas koliko je globalna ekonomija međusobno povezana i osjetljiva na jednostrane poteze.
Trumpov drugi mandat i novi carinski kaos
U svom drugom predsjedničkom mandatu Donald Trump ponovno je intenzivirao svoju protekcionističku trgovinsku politiku, što je dovelo do značajnih gospodarskih i diplomatskih posljedica u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i šire. Naime, početkom travnja 2025. godine uvedena je univerzalna carina od 10% na sav uvoz u SAD, dok su neke zemlje, poput Kine, pogođene carinama dosežu i 50%. Ova mjera predstavljala je pokušaj rješavanja trgovinskih neravnoteža i poticanja domaće proizvodnje.
No, ona je naišla na snažan otpor međunarodnih partnera. Kina, Kanada i Europska unija brzo su odgovorile protumjerama, uvodeći carine na američki izvoz, osobito u sektorima poljoprivrede i industrijske proizvodnje. Američki poljoprivrednici i izvoznici našli su se ponovno u središtu trgovinskog rata, s ozbiljnim posljedicama po vlastite prihode.
Uvođenje carina uzrokovalo je rast cijena za američke potrošače i poduzeća
Prema procjenama neovisne organizacije Tax Foundation, Trumpove mjere mogle bi smanjiti BDP SAD-a za 0,4% te dovesti do gubitka oko 309.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom. Američka središnja banka (Federal Reserve) također je reagirala smanjenjem prognoze gospodarskog rasta za 2025. godinu – s ranije predviđenih 2,1% na 1,7% – upozoravajući na negativne učinke trgovinskih napetosti.
Trumpova agresivna carinska politika dodatno je narušila odnose sa saveznicima poput Kanade i Meksika. Europska unija i Kina uvele su ciljanje carine na američke proizvode, dodatno pogoršavajući već narušene trgovinske odnose. I umjesto približavanja i suradnje, globalno tržište se suočilo s fragmentacijom i sve većom nesigurnošću.
Carine koje je Trump uveo u svom drugom mandatu imale su za cilj zaštitu američke proizvodnje i smanjenje ovisnosti o inozemstvu, no rezultati su pokazali drugu stranu medalje: usporavanje gospodarstva, gubitak radnih mjesta i zaoštravanje međunarodnih odnosa. Ovaj razvoj događaja još jednom je pokazao koliko je globalna trgovina osjetljiva na političke poteze i koliko jednostrane mjere mogu imati širok i dubok utjecaj. Više o pojmu “carina” ili “tariff”, kako se naziva na engleskom, možete doznati na Wikipediji.
