Opel Zafira jedan je od automobila koji su obilježili zlatno doba europskih monovolumena, a na tržištu se pojavio 1999. godine kao kompaktna alternativa većim obiteljskim vozilima. Temeljena na tehnici Astre, prva Zafira ponudila je ono što je tada bilo posebno zanimljivo – sedam sjedala u relativno kompaktnim dimenzijama. Najveći adut bio je sustav Flex7, koji je omogućavao sklapanje trećeg reda sjedala u podnicu bez njihova vađenja iz automobila. Time je Opel stvorio automobil koji se jednako dobro snalazio u svakodnevnoj gradskoj vožnji i na obiteljskim putovanjima.
Druga generacija, Zafira B, stigla je 2005. godine i donijela vidljiv napredak u gotovo svakom području. Automobil je narastao na 4,47 metara duljine, uz međuosovinski razmak od 2,70 metara, pa je putnički prostor postao još uporabljiviji. Dizajn je bio moderniji, a ponuda motora raznovrsnija, uključujući benzinske i dizelske izvedbe te sportsku OPC verziju. Upravo je Zafira OPC pokazala da obiteljski monovolumen ne mora biti dosadan, jer je raspolagala s 192 KS i do 100 km/h stizala za samo 8,2 sekunde.
- PROČITAJTE VIŠE: Mercatorova projekcija | Kako je nastala karta koja je promijenila način na koji gledamo svijet?
Treća generacija, poznata kao Zafira Tourer, predstavljena je 2011. godine i dodatno je pomaknula model prema višoj klasi. S duljinom većom od 4,65 metara, naglašenijom udobnošću i modernijim dizajnom, Zafira je postala ozbiljan obiteljski automobil za duža putovanja. Posebno se isticala fleksibilnost unutrašnjosti, s mnogo prostora za putnike i prtljagu te mogućnošću različitih konfiguracija sjedala. U ponudi su se pojavili snažniji i učinkovitiji motori, a kasniji modeli dobili su i naprednije multimedijske, sigurnosne i asistencijske sustave.
Za volanom Opel Zafira nikada nije pokušavala glumiti sportski automobil, ali upravo je predvidljivost jedan od njezinih aduta
Viša karoserija pruža dobru preglednost, ovjes je podešen prvenstveno za udobnost, a duga putovanja s više putnika nisu predstavljala problem. Kod snažnijih dizelskih motora posebno dolazi do izražaja velik okretni moment, koji olakšava pretjecanja i vožnju pod punim opterećenjem. S druge strane, vlasnik mora prihvatiti da je Zafira prvenstveno racionalan automobil pa će vozači koji traže oštar osjećaj u zavojima vjerojatno poželjeti nešto drugačije.
Najveća vrijednost Zafire ipak je njezina praktičnost. Treći red sjedala omogućuje prijevoz do sedam osoba, dok se nakon sklapanja stražnjih sjedala automobil pretvara u vrlo koristan prijevoznik prtljage. Kod Zafire Tourer prtljažni prostor iza trećeg reda iznosi skromnih 152 litre, ali se sklapanjem sjedala raspoloživi prostor značajno povećava; s preklopljenim sjedalima navodi se do 1792 litre. Upravo takva prilagodljivost objašnjava zašto je Zafira godinama bila popularna među obiteljima kojima jedan automobil mora služiti za posao, školu, kupnju i putovanja.
Danas je Zafira zanimljiva prvenstveno kao rabljeni automobil, osobito kupcima kojima je važniji prostor nego prestiž. Kroz tri klasične generacije model je prošao dug razvojni put, od jednostavnog kompaktnog monovolumena do znatno sofisticiranije Zafire Tourer. Klasična europska Zafira proizvodila se do 2019. godine, nakon čega je ime nastavilo živjeti na potpuno drugačijem tipu velikog putničkog vozila Zafira Life. Bez obzira na generaciju, Zafira je ostala zapamćena po jednoj jednostavnoj ideji: ponuditi što više prostora i funkcionalnosti bez prelaska u klasu velikih kombija.
Zanimljivosti o Opel Zafiri:
- Prva Zafira predstavljena je kao koncept 1997. godine na salonu automobila u Frankfurtu, dvije godine prije početka serijske proizvodnje.
- Zafira A razvijana je uz sudjelovanje Porschea, što je zanimljiv detalj u povijesti ovog obiteljskog modela.
- Flex7 bio je jedan od najvećih aduta prve Zafire – treći red sjedala mogao se sklopiti u podnicu bez vađenja sjedala.
- Zafira je 2000. godine završila na trećem mjestu izbora za Europski automobil godine, iza Toyote Yaris i Fiata Multipla.
- Zafira OPC imala je 192 KS, što ju je početkom 2000-ih činilo jednim od najbržih monovolumena na europskom tržištu.
- Zafira se prodavala pod različitim imenima, među ostalim kao Vauxhall Zafira, Chevrolet Zafira i Holden Zafira.
- Prva generacija koristila je T-platformu povezanu s Astrom G, što je pomoglo racionalizirati razvoj i proizvodnju.
- Zafira Tourer duga je oko 4,66 metara, čime je treća generacija znatno veća od prve Zafire.
- Najnovija Zafira Life više je povezana s velikim putničkim kombijem nego klasičnim monovolumenom, što predstavlja veliki zaokret u odnosu na izvornu Zafiru.
- Zafira je kroz klasične generacije nudila vrlo široku paletu motora – od malih benzinskih jedinica do snažnih turbobenzinaca i dizelaša.
Tehničke karakteristike:
- Model: Opel Zafira Tourer 2.0 CDTI 170 KS
- Motor: 2.0 CDTI, četverocilindarski turbodizel
- Obujam: 1956 cm³
- Snaga: 170 KS (125 kW)
- Okretni moment: 400 Nm
- Mjenjač: 6-stupanjski ručni
- Pogon: prednji
- 0–100 km/h: 9,8 s
- Najveća brzina: 208 km/h
- Kombinirana potrošnja: oko 4,9–5,2 l/100 km
- Duljina: 4658 mm
- Širina: 1884 mm
- Visina: 1685 mm
- Međuosovinski razmak: 2760 mm
Šest konkurenata Opel Zafire:
- Volkswagen Touran | Jedan od najizravnijih konkurenata Zafire, s vrlo racionalno oblikovanim interijerom, kvalitetnom završnom obradom i velikim mogućnostima prilagodbe putničkog prostora.
- Ford Grand C-Max | Obiteljski monovolumen koji je Zafiri konkurirao nešto dinamičnijim karakterom, kliznim stražnjim vratima i vrlo praktičnim rasporedom sjedala.
- Renault Grand Scénic | Model koji je snažno naglašavao udobnost, modularnost i brojne pretince, uz karakterističan francuski pristup uređenju obiteljskog automobila.
- Citroën Grand C4 Picasso | Posebno zanimljiv zbog prostrane i svijetle kabine, udobnog ovjesa i vrlo izražene usmjerenosti prema obiteljskim putovanjima.
- Toyota Verso | Japanska alternativa poznata po funkcionalnom interijeru, sedam sjedala i reputaciji praktičnog obiteljskog automobila.
- SEAT Alhambra | Veći i prostraniji konkurent koji je nudio još više prostora za putnike i prtljagu, ali je zbog većih dimenzija bio bliži klasi velikih monovolumena.