Osmij je jedan od najrjeđih, najgušćih i najzanimljivijih metala na našem planetu. Pripada skupini platinskih metala, zajedno s platinom, paladijem, rodijem, iridijem i rutenijem. Ovi metali poznati su po svojoj iznimnoj otpornosti na koroziju, rijetkosti i primjeni u sofisticiranim i visokotehnološkim sustavima. Osmij je kemijski element s atomskim brojem 76, a u periodnom sustavu nalazi se u 8. skupini, unutar tranzicijskih metala. Otkrio ga je britanski kemičar Smithson Tennant 1803. godine, zajedno s iridijem, prilikom analiziranja ostataka koji nisu reagirali u “carskoj vodi” tijekom obrade rude platine. A naziv “osmium” dolazi iz grčke riječi osme, što znači “miris” – upravo zbog neugodnog, oštrog mirisa osmijeva tetroksida, spoja koji lako nastaje kada se osmij oksidira.
| VEZANO: O kemijskim elementima više doznajte ovdje.
Najpoznatije svojstvo osmija njegova je iznimna gustoća i veća od gustoća čak i od iridija, s kojim se često uspoređuje. Naime, grudica osmija izgleda mala, ali je iznimno “teška u ruci”. S gustoćom od 22,59 g/cm3, on je najgušći element koji prirodno postoji. To ga čini vrijednim u brojnim industrijskim primjenama gdje su čvrstoća, masa i otpornost ključni. Njegova otpornost na habanje i trošenje čini ga idealnim dodatkom legurama koje se koriste u preciznim instrumentima. Primjerice u vrhovima nalivpera, kontaktnim točkama u električnim uređajima, instrumentima u medicini i geodeziji te komponentama koje zahtijevaju ekstremnu izdržljivost.
- PROČITAJTE VIŠE: Panteon | Veličanstveni hram antičkog Rima koji prkosi vremenu
Unatoč tome što se rijetko koristi samostalno – čist osmij je previše tvrd i krhak za praktičnu primjenu – njegove legure s iridijem i drugim platinskim metalima iznimno su vrijedne. Osmiridij, legura s iridijem, poznata je po neusporedivoj čvrstoći i tvrdoći te se stoljećima koristila za izradu dijelova znanstvenih instrumenata i preciznih mehanizama poput kompasa i mjernih igala. S obzirom na izuzetnu otpornost na koroziju i kemijsku stabilnost, osmij i njegove legure idealni su za primjenu u okruženjima gdje drugi metali brzo propadaju.
Osmij ima još jednu posebnost – rijetkost
Naime, u Zemljinoj kori ekstremno je rijedak. Procjenjuje se da ga ima tek oko 50 dijelova na trilijun. Najčešće se dobiva kao nusproizvod u rafiniranju nikla i bakra, osobito iz sulfidnih ruda koje sadrže tragove platinskih metala. Zbog kompliciranog procesa izdvajanja, izvođenje čistog osmija zahtijeva visoko specijalizirane procese i tehničku opremu, što dodatno poskupljuje konačan proizvod. A jedan od najvažnijih aspekata osmija je njegova toksičnost u određenom obliku.
Dok je metalni osmij relativno stabilan, pri izloženosti zraku može reagirati i stvoriti osmijev tetroksid (OsO4), visoko toksičan i hlapljiv spoj. OsO4 može izazvati teške respiratorne probleme, iritaciju očiju pa čak i oštećenje vida. Upravo zato rukovanje osmijem zahtijeva posebne mjere opreza, posebno u laboratorijima i industriji koja koristi njegove spojeve. Također, zbog svoje rijetkosti i karakterističnih svojstava, osmij je predmet velikog interesa u različitim istraživačkim područjima.
Znanstvenici proučavaju njegova potencijalna svojstva u nanotehnologiji, visokootpornim materijalima i katalizi. Postoje i eksperimentalne primjene u medicini, primjerice u istraživanjima vezanim uz kemoterapiju, gdje bi derivati osmija mogli postati alternativa tradicionalnim spojevima platine. Iako je njegova industrijska primjena ograničena, osmij ostaje fascinantan element, drag i rijedak poput dragulja, s osobinama koje ga čine važnim dijelom znanosti i tehnike.
10 zanimljivosti o osmiju:
- Najgušći je prirodni element – niti jedan drugi metal ne nadmašuje njegovu gustoću.
- Izuzetno je rijedak – procjenjuje se da se godišnje proizvede tek oko 500–1000 grama čistog osmija.
- Ima najvišu točku taljenja među platinskim metalima – čak 3.033 stupnjeva Celzijusa.
- Tetroksid osmija (OsO4) može “obojiti” ljudsko tkivo – koristi se u biologiji za bojenje membrana pod elektronskim mikroskopom.
- Osmiridij, legura s iridijem, korišten je za izradu vrha najpreciznijih nalivpera i znanstvenih instrumenata.
- Osmij je najotporniji metal na kompresiju – gotovo ga je nemoguće sabiti.
- Zbog toksičnosti njegovih oksida, osmij se čuva u zatvorenim inertnim spremnicima.
- Cijena mu zna ekstremno varirati, a ponekad doseže i preko 1.000 eura za 1 gram.
- Osmij ima sedam stabilnih izotopa, što ga čini korisnim za određene geokemijske analize.
- Postoji hipotetska primjena osmija u izradi ultračvrstih oklopa, no zbog cijene to ostaje samo teorija.
