Veleslalom je jedna od najatraktivnijih i tehnički najzahtjevnijih disciplina alpskog skijanja. Smješten između slaloma i superveleslaloma po brzini i zahtjevnosti, veleslalom kombinira preciznost tehničkih disciplina s većim brzinama i dužim zavojima koji traže savršenu kontrolu i osjećaj za ritam. Na profesionalnim natjecanjima, poput Svjetskog kupa ili Zimskih olimpijskih igara, upravo je veleslalom često disciplina koja najbolje pokazuje svestranost i tehničku vještinu skijaša.
Staza za veleslalom postavlja se na padini s visinskom razlikom od 250 do 450 metara za žene te 300 do 500 metara za muškarce. Na njoj se nalazi između 30 i 45 vrata, koja su međusobno udaljena 20 do 30 metara. Za razliku od slaloma, gdje su vrata blizu i zahtijevaju brze i kratke pokrete, u veleslalomu su zavoji širi, a brzine znatno veće – često prelaze i 70 kilometara na sat. Skijaši moraju održati savršenu liniju i ravnotežu kako bi zadržali maksimalnu brzinu kroz zavoje, a pritom ne pogriješili ni za djelić sekunde.
Svaka utrka veleslaloma sastoji se od dvije vožnje koje se održavaju istoga dana na istoj padini, ali s različitim rasporedom vrata. Ukupno vrijeme obje vožnje određuje pobjednika. Prva vožnja obično je ključna za poziciju, dok druga odlučuje o konačnom plasmanu jer najbolji skijaši startaju posljednji. To znači da se staza s vremenom dodatno oštećuje pa su uvjeti sve teži.
Veleslalom zahtijeva iznimnu fizičku pripremu
Naime, dugi i dinamični zavoji snažno opterećuju noge te mišiće trupa i središnjeg dijela tijela. Skije koje se koriste u ovoj disciplini dulje su nego u slalomu, a radijus zavoja propisan je pravilima Međunarodne skijaške federacije (FIS) – za žene iznosi najmanje 30, a za muškarce 35 metara. Zbog toga su pokreti u veleslalomu više klizni i tekući, a manje “sjeckavi” nego u slalomu.
Povijesno gledano, veleslalom je kao disciplina uveden u Svjetski kup 1967. godine. Od tada se smatra jednom od najvažnijih utrka u sezoni, jer traži ravnotežu između brzine i tehnike. Legendarni skijaši poput Ingemara Stenmarka, Teda Ligetyja, Marcela Hirschera i Mikaele Shiffrin upravo su u veleslalomu ostvarili neke od svojih najvećih pobjeda. U Hrvatskoj su najpoznatiji predstavnici ove discipline Janica i Ivica Kostelić te nova zvijezda Zrinka Ljutić, koja posljednjih sezona postiže zapažene rezultate.
Osim tehničke zahtjevnosti, veleslalom je i vizualno izuzetno atraktivan. Publika može pratiti dugačke, tečne linije i promjene ritma koje pokazuju koliko je svaki zavoj važan. Greške se rijetko opraštaju, a samo oni najspremniji mogu spojiti savršene vožnje i stazu svladati s elegancijom i snagom. U svijetu skijanja, veleslalom se smatra kraljevskom tehničkom disciplinom – spojem znanja, iskustva, osjećaja za brzinu i vrhunske fizičke spremnosti.
10 zanimljivosti o veleslalomu:
- Prvi službeni veleslalom održan je 1950. godine u američkom Aspenu.
- U Svjetskom skijaškom kupu se vozi od 1967. godine.
- Skije za veleslalom su od 10 do 20 centimetara dulje od onih za slalom.
- FIS pravilo propisuje minimalni radijus zavoja od 30 do 35 metara.
- Prosječna brzina u utrci je između 60 i 80 km/h.
- Svaka staza mora imati najmanje 30, a najviše 45 vrata.
- Kod muškaraca je visinska razlika do 500, kod žena do 450 metara.
- Mikaela Shiffrin drži rekord po broju pobjeda u ženskom veleslalomu.
- Ivica Kostelić osvojio je najviše postolja upravo u ovoj disciplini.
- Veleslalom je omiljen među skijašima jer traži savršenu kombinaciju tehnike i hrabrosti.
