Olovo (kemijski simbol “Pb”, od latinskog “plumbum“) jedan je od najpoznatijih teških metala u povijesti čovječanstva. A njegova upotreba seže tisućama godina unatrag – stari Egipćani, Rimljani i Grci koristili su ga za izradu posuda, cijevi, kozmetike pa čak i boja. Iako je danas poznato da je olovo otrovno i opasno za zdravlje, stoljećima je bilo cijenjeno zbog svojih iznimnih fizikalnih svojstava: mekoće, lakoće obrade, otpornosti na koroziju i niskog tališta.
| VEZANO: O kemijskim elementima više doznajte ovdje.
Olovo se u prirodi rijetko nalazi u čistom obliku. Tako se najčešće dobiva iz ruda poput galenita (ili “olovni sjajnik” – PbS), cerusita (ili “bijela olovna ruda” – PbCO3) i anglesita (PbSO2). U industrijskom procesu proizvodnje ruda se prvo usitnjava i prerađuje, a zatim pročišćava taljenjem i elektrolizom. A dobiveni metal ima sivosrebrn izgled koji brzo tamni na zraku, zbog stvaranja tankog sloja oksida.
Zahvaljujući svojoj gustoći i sposobnosti apsorpcije zračenja, olovo je i dalje nezamjenjivo u određenim područjima. Primjerice, u medicini se koristi za zaštitu od rendgenskih zraka, u nuklearnoj industriji kao zaštitni materijal te u proizvodnji akumulatora. Olovni akumulatori, koji pokreću automobile i brojne druge uređaje, jedan su od najvažnijih primjera korisne primjene ovog metala. Unatoč razvoju novih tehnologija i litij-ionskih baterija, olovni akumulatori i dalje imaju važnu ulogu zbog svoje pouzdanosti, reciklabilnosti i niske cijene.
Olovo je kumulativni otrov – s vremenom se nakuplja u organizmu
Međutim, s druge strane medalje stoji njegova toksičnost. Olovo je kumulativni otrov – s vremenom se nakuplja u organizmu, osobito u kostima, mozgu i bubrezima. Izloženost olovu može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući oštećenje živčanog sustava, usporen razvoj djece, anemiju i probleme s pamćenjem. Zbog toga su mnoge zemlje u 20. stoljeću postupno zabranile upotrebu olova u benzinu, bojama, vodovodnim cijevima i igračkama. Taj korak je značajno smanjio razine olova u okolišu i poboljšao javno zdravlje diljem svijeta.
Ekološki gledano, olovo predstavlja veliki izazov jer se ne razgrađuje i lako kontaminira tlo i vodu. Ipak, njegova visoka mogućnost recikliranja čini ga vrijednim resursom. Dodajmo i da više 80 posto olova koje se danas koristi dolazi iz recikliranih izvora. Time se smanjuje potreba za rudarenjem i sprječava daljnje onečišćenje. Zanimljivo je da, unatoč svojoj toksičnosti, olovo ima i važnu kulturnu i simboličku ulogu. U alkemiji je predstavljalo planet Saturn i simboliziralo težinu, mudrost i zrelost. Danas, kada znamo više o njegovim opasnostima, olovo nas podsjeća na granicu između koristi i rizika – na odgovornost kojom se trebamo odnositi prema prirodi i tehnologiji.
Ukratko, olovo je materijal s dvostrukim licem. S jedne strane to je vrijedno industrijsko sredstvo, a s druge tihi otrov koji zahtijeva pažljivo rukovanje. Također, njegova povijest i svojstva pružaju dubok uvid u to kako znanost i tehnologija mogu istodobno donijeti napredak i izazove, ovisno o načinu na koji ih koristimo.
Osnovne činjenice o olovu:
- Kemijski simbol: Pb (od lat. plumbum)
- Redni broj u periodnom sustavu: 82
- Skupina: 14. skupina (ili karbonska skupina)
- Vrsta elementa: teški metal
- Agregatno stanje: čvrsto na sobnoj temperaturi
- Boja: sivosrebrna, koja tamni na zraku
- Talište: 327,5 °C
- Vrelište: 1 749 °C
Olovo spada u metale post-tranzicijske skupine i nalazi se u p-bloku periodnog sustava. Iako je meko i lako savitljivo, vrlo je gusto i otporno na koroziju.
10 zanimljivosti o olovu:
- Simbol “Pb” potječe od latinske riječi “plumbum“, odakle dolazi i engleska riječ “plumber” ili “vodoinstalater”.
- Olovo je peti najčešći teški metal u Zemljinoj kori.
- Rimljani su koristili olovne cijevi za vodu, što je vjerojatno pridonijelo njihovim zdravstvenim problemima.
- Starorimsko vino često se zaslađivalo olovnim sirupom znanim kao “sapa“.
- Olovo ima iznimno nisko talište – samo 327 stupnjeva celzijusa.
- Korišteno je u staklima teleskopa i vitrajima zbog svoje gustoće i optičkih svojstava.
- U alkemiji, olovo je bilo povezano s planetom Saturnom.
- Olovne kuglice bile su standardno streljivo u ranim vatrenim oružjima.
- Danas se više od 80 posto svjetskog olova koristi za proizvodnju akumulatora.
- Gotovo 100 posto olova iz baterija može se reciklirati bez gubitka kvalitete.
