Biotehnologija je interdisciplinarno područje znanosti koje koristi žive organizme, njihove sustave ili procese za stvaranje proizvoda i tehnologija korisnih za ljude, okoliš i gospodarstvo. Riječ je o spoju biologije, kemije, genetike, informatike i inženjerstva, a njeni korijeni sežu još u davnu prošlost – u trenutke kada su ljudi počeli koristiti mikroorganizme za proizvodnju kruha, vina i sira. Danas biotehnologija ima ključnu ulogu u medicini, poljoprivredi, industriji hrane, okolišnom inženjerstvu i mnogim drugim područjima.
U medicini, biotehnologija je omogućila razvoj cjepiva, antibiotika, hormona poput inzulina i različitih terapija za bolesti koje su nekoć bile neizlječive. Posebno se ističe gensko inženjerstvo, koje omogućuje promjene u DNA organizama s ciljem poboljšanja ili stvaranja novih svojstava. Primjeri uključuju proizvodnju ljudskog inzulina pomoću genetski modificiranih bakterija ili razvoj personaliziranih terapija temeljenih na genetskom profilu pacijenta.
- PROČITAJTE VIŠE: Kodak Charmera | Retro mini kamera na privjesku za ključeve koja spaja nostalgiju i modernu tehnologiju
U poljoprivredi biotehnologija pomaže u stvaranju genetski modificiranih biljaka otpornijih na štetnike, bolesti i klimatske promjene. Time se povećava produktivnost usjeva, smanjuje uporaba pesticida i poboljšava kvaliteta hrane. Također, razvijaju se nove metode za očuvanje tla, vode i biološke raznolikosti kroz preciznije upravljanje resursima.
Biotehnologija je važna i za industriju hrane i pića
Kvasci, bakterije mliječne kiseline i enzimi koriste se u fermentaciji, proizvodnji jogurta, sira, piva i vina, dok enzimska biotehnologija omogućuje optimizaciju procesa i smanjenje troškova. U području okoliša biotehnologija nudi rješenja za recikliranje, pročišćavanje otpadnih voda i bioremedijaciju – proces kojim se mikroorganizmi koriste za uklanjanje zagađivača iz tla i vode.
Poseban poticaj razvoju biotehnologije dala je bioinformatika – računalna znanost koja analizira i interpretira ogromne količine bioloških podataka. Kombinacija molekularne biologije i računalnih alata omogućila je brzo sekvenciranje genoma, razvoj novih lijekova i preciznije metode dijagnostike. Dodajmo i da je biotehnologija danas ključna za budućnost održivog razvoja. Na primjer, istražuju se načini za proizvodnju biogoriva iz algi ili otpada, razvoj biorazgradive plastike i stvaranje novih materijala inspiriranih prirodom.
Tako biotehnologija može pomoći u smanjenju emisije stakleničkih plinova i u borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, s razvojem ove znanosti dolaze i etičke dileme – posebno u vezi s genskim inženjerstvom, kloniranjem i upotrebom umjetne inteligencije u analizi genetskih podataka. Zbog toga je nužno uspostaviti jasne zakonske okvire i etičke standarde kako bi biotehnologija služila društvu na odgovoran način.
10 zanimljivosti o biotehnologiji:
- Prvi biotehnološki postupak bila je fermentacija prije više od 7000 godina.
- Inzulin proizveden biotehnologijom 1982. godine bio je prvi rekombinantni lijek odobren za ljudsku upotrebu.
- Genom čovjeka ima oko 3 milijarde parova baza, a njegovo sekvenciranje trajalo je više od deset godina. A danas se to može učiniti za manje od jednog dana.
- Biotehnologija u svemiru | NASA istražuje kako koristiti mikroorganizme za proizvodnju hrane i recikliranje otpada na svemirskim postajama.
- Umjetno meso | Laboratorijski uzgojeno meso razvijeno je upravo zahvaljujući biotehnološkim metodama.
- Biorazgradiva plastika može se proizvoditi pomoću bakterija koje sintetiziraju polimere iz šećera.
- Bioluminiscentne biljke stvorene su pomoću gena iz svjetlećih organizama, poput krijesnica i meduza.
- CRISPR-Cas9 tehnologija omogućuje uređivanje genoma s preciznošću kakva je prije deset godina bila nezamisliva.
- Mikrobi u deterdžentima | Enzimi dobiveni iz mikroorganizama poboljšavaju učinkovitost pranja na nižim temperaturama.
- Biohakeri | Postoji zajednica amatera koji u garažama provode biotehnološke eksperimente koristeći jeftine alate i otvorene protokole.
