“Bullet time” je vizualni efekt koji daje dojam zamrznutog ili usporenog vremena dok se kamera kreće oko objekta ili scene. Efekt je postao globalno poznat nakon filma “The Matrix” iz 1999. godine, iako njegovi temelji sežu i ranije. A ova tehnika omogućuje gledatelju da vidi akciju iz kutova koji su fizički nemogući u stvarnom vremenu, stvarajući osjećaj nadrealne perspektive.
Tehnički gledano, “bullet time” se postiže postavljanjem velikog broja kamera oko subjekta. Sve kamere snimaju istodobno ili sekvencijalno, a snimke se potom spajaju u postprodukciji. Rezultat je glatko “putovanje” kamere oko zamrznutog trenutka ili usporenog pokreta. Danas se efekt često stvara i CGI-jem, ali originalno je bio čisto fizički i vrlo složen za izvedbu.
- PROČITAJTE VIŠE: Golf klasa | Najpopularniji segment automobila u Europi i svijetu
Ključna snaga “bullet timea” je u tome što preokreće gledateljevo iskustvo akcijske scene. Dok klasični slow motion usporava sve, “bullet time” kombinira usporavanje s dinamičnim kretanjem kamere. Time se dobiva dramatičan i gotovo stripovski doživljaj scene, posebno pogodan za akcijske i znanstveno-fantastične filmove. Efekt je toliko utjecajan da je postao kulturni fenomen, često parodiran i imitiran u reklamama, videoigrama i glazbenim videospotovima.
Iako je “Matrix” najpoznatiji po ovom efektu, tehnika je korištena i u filmovima i reklamama prije njega
No upravo je “Matrix efekt” doveo do savršenstva kombiniranjem praktičnih kamera i digitalnog spajanja, a publika je ostala bez daha. A nakon 1999. godine “bullet time” postao je sinonim za inovaciju i spektakl u vizualnim efektima. No, danas je izrada “bullet timea” jednostavnija zahvaljujući digitalnim kamerama i CGI-ju.
Softverska rješenja omogućuju interpolaciju s manje kamera, dok računalno generirani elementi dodatno uljepšavaju scenu. Ipak, najpoznatiji primjeri još uvijek su oni koji su kombinirali praktične postavke s postprodukcijskim majstorstvom. Više o ovom “zamrznutom” efektu možete doznati na Wikipediji, a zanimljivosti o njemu, primjere filmova u kojima se pojavljuje i video prilog možete pogledati u nastavku ovog teksta.
10 zanimljivosti o “bullet time” efektu:
- Naziv “bullet time” inspiriran je scenama metaka u “Matrixu” koji se kreću usporeno dok kamera kruži.
- Efekt nije izumljen za “Matrix“, već je inspiriran tehnikama iz fotografije 19. stoljeća (stroboskopija i kronofotografija).
- Prve reklame koje su koristile sličan efekt pojavile su se u Velikoj Britaniji sredinom 90-ih godina 20. stoljeća.
- “Matrix” je za svoje scene koristio preko 120 kamera raspoređenih oko setova.
- Tehnika se često kombinira s greenscreenom za digitalnu obradu pozadine.
- “Bullet time” je popularizirao i videoigre poput “Max Payne“, gdje je postao ključni gameplay element.
- Za razliku od običnog “slow motiona“, “bullet time” zahtijeva puno planiranja i precizno sinkronizirane kamere.
- U novije vrijeme efekt se postiže pomoću high-speed kamera i 3D skeniranja pa je potreban manji broj uređaja.
- Reklame za sportske brendove često koriste “bullet time” za spektakularne prikaze sportskih pokreta.
- Efekt se ponekad naziva i “time-slice photography” ili “frozen time“.
6 primjera filmova s “bullet time” efektom:
The Matrix (1999.) | Film koji je efekt učinio slavnim. Scene u kojima Neo izbjegava metke i kamera kruži oko njega postale su simbol vizualne inovacije u modernom akcijskom filmu.
Swordfish (2001.) | U ovom akcijskom trileru s Hughom Jackmanom i Johnom Travoltom korišten je “bullet time” za eksplozivne scene. Efekt naglašava kaotične trenutke i daje gledatelju potpunu kontrolu perspektive.
Charlie’s Angels (2000.) | Akcijska komedija s Cameron Diaz, Drew Barrymore i Lucy Liu koristi efekt za stilizirane borilačke scene. “Bullet time” pojačava stripovski ugođaj i čini scene spektakularnijima.
Resident Evil (2002.) | Filmska adaptacija popularne videoigre uključuje “bullet time” kako bi naglasila akcijske elemente. Efekt stvara nadrealan osjećaj borbe između glavne junakinje i zombija.
Wanted (2008.) | U ovom filmu s Angelinom Jolie i Jamesom McAvoyjem metci se zakrivljuju u letu. “Bullet time” koristi se za dramatično naglašavanje tih nemogućih putanja i stiliziranu akciju.
Inception (2010.) | Iako više poznat po gravitacijskim trikovima i slojevima sna, “Inception” koristi varijacije “bullet time” efekta za scene usporene dinamike. Time se naglašava nerealno iskustvo snova i manipulacija vremenom.
