COBOL (skraćenica za Common Business-Oriented Language) jedan je od najstarijih programskih jezika, razvijen još 1959. godine s ciljem standardizacije programiranja u poslovnim i administrativnim sustavima. U doba kada su računala bila ogromni mainframe strojevi, a programiranje se provodilo bušenjem kartica, COBOL je nastao kao odgovor na potrebu da se omogući pisanje čitljivog, strukturiranog koda koji će moći koristiti ljudi iz poslovnog svijeta, a ne samo inženjeri i matematičari.
COBOL je razvijen u sklopu projekta koji je inicirao američki Pentagon, a vodila ga je tadašnja pionirka informatike Grace Hopper. Glavna ideja bila je stvoriti programski jezik blizak engleskom jeziku, kako bi poslovni korisnici lakše razumjeli što program radi. Zbog toga su COBOL programi gotovo rečenice – čitljive i deskriptivne, što ga čini jedinstvenim među programskim jezicima.
- PROČITAJTE VIŠE: Karmanova linija | Mjesto gdje prestaje Zemlja, a počinje svemir
Struktura COBOL programa temelji se na četiri glavne podjele: IDENTIFICATION DIVISION, ENVIRONMENT DIVISION, DATA DIVISION i PROCEDURE DIVISION. A svaki dio ima jasno definiranu ulogu. IDENTIFICATION sadrži osnovne podatke o programu, ENVIRONMENT opisuje računalne resurse, DATA definira varijable, a PROCEDURE sadrži stvarnu logiku programa – niz uputa koje računalo izvršava.
Najveća snaga ovog programskog jezika leži u obradi velikih količina podataka i poslovnim transakcijama
Zato je vrlo brzo postao dominantan u bankarskim sustavima, osiguravajućim društvima, državnim institucijama i velikim korporacijama. Njegova otpornost, preciznost u računanju i stabilnost u radu činile su ga idealnim za sustave koji moraju obraditi tisuće transakcija dnevno, bez pogreške. Iako su se tijekom godina pojavili brojni moderniji jezici poput Jave, Pythona ili C#, COBOL je i dalje u upotrebi. Prema procjenama, milijarde linija COBOL koda i danas pokreću ključne financijske i administrativne sustave diljem svijeta. Bankomati, osiguravajuća evidencija, porezni sustavi – svi oni još uvijek ovise o COBOL kodu koji besprijekorno radi desetljećima.
Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovaj programski jezik je taj da su mnoge institucije tijekom godina odgađale njegovu zamjenu. A razlog je jednostavan – sustavi napisani u COBOL-u rade pouzdano te bi promjena bila skupa i rizična. No, programera koji znaju ovaj programski jezik sve je manje. Upravo zato mnoge obrazovne institucije danas ponovno uvode tečajeve COBOL-a, a potražnja za takvim programerima iznenađujuće raste, osobito kada dođe do potrebe za održavanjem ili prilagodbom postojećih sustava.
Ukratko, COBOL je i dalje simbol računalne povijesti. Ali je i primjer da “stara škola” ima što za ponuditi u današnjem digitalnom svijetu. Njegova čitljivost, stabilnost i otpornost na promjene u tehnologiji osigurale su mu mjesto u legendi računalstva. Dok mnogi programski jezici dolaze i odlaze, COBOL – tih, pouzdan i gotovo nevidljiv – ostaje temelj na kojem počivaju mnogi ključni sustavi našeg svakodnevnog života. Više o ovom programskom jeziku možete doznati na Wikipediji.
