Skulptura “Ribar sa zmijom“, znana kao “Borba” ili originalno “Zlosretni ribar”, nalazi se na Jezuitskom trgu u zagrebačkom Gornjem gradu. I dodajmo, skulptura “Borba” je postavljena kao vodoskok s bazenom na zapadnom dijelu Jezuitskog trga, a nalazi se preko puta Galerije Klovićevi dvori. Skulptura je djelo Simeona Roksandića iz 1906. godine, a prikazuje snažan muški akt koji sjedi na stijeni u borbi sa zmijom, kojoj iz usta izlazi mlaz vode i teče u bazen. Kvaliteta kompozicije ovog djela je realistična modelacija i dramatičan prikaz borbe čovjeka s prirodom. Spomenimo da je bazen (fontana) djelo arhitekata Kovačića i Ehrlicha, a napravljena je 1910. godine.
Zanimljivost vezana za ovu skulpturu je da je ona kopija. Naime, original se nalazi u Beogradu u parku Tašmajdan. A spomenimo i da ova kopija skulpture nikada nije trebala biti izlivena, ali kako je stigla pogrešna vijest da je brod sa umjetninama na putu za Englesku, gdje je trebala biti održana izložba potonuo, na osnovu gipsanog modela Ribara izliven je još jedan primjerak.
- INFORMACIJA: Na Jezuitskom trgu se nalazi gornjogradska Galerija Klovićevi dvori. A u blizini su kula Lotrščak, plato Gradec, Hrvatski sabor, crkva Sv. Marka, Zvjezdarnica Zagreb, Kamenita vrata…
Pošto je vijest o potonuću broda bila kriva, po povratku eksponata sa izložbe u Londonu, kada je postalo očigledno da originalni Zlosretni ribar ipak postoji, ispostavilo se da je drugi primjerak skulpture višak. A nju je, nakon izložbe Zagrebu 1908. godine otkupila uprava grada Zagreba. I tako je 1910. godine kompozicija – fontana i spomenik – postavljena na Griču, današnjem Jezuitskom trgu.
O Simeonu Roksandiću
Simeon Roksandić rođen je u mjestu Majske poljane kraj Gline 14. travnja 1874. godine, a preminuo je u Beogradu 12. siječnja 1943. Građansku školu pohađao je u Glini koja je tada bila u sastavu tadašnje Austro-Ugarske monarhije. Nakon završetka škole, otac, seoski kovač, šalje ga u Zagreb da u Obrtnoj školi nauči bravarski zanat. Zanimljivo da u to vrijeme Obrtnu školu pohađaju i danas najznačajniji predstavnici kiparstva zagrebačkoga kruga likovnih umjetnika s kraja 19. i početka 20. stoljeća Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec s kojima se Roksandić intenzivno družio. Dodajmo da klesarsko-kiparski odsjek Obrtne škole završava 1892. godine.
Potpomognut od Uprave srpskih crkvenih fondova u Srijemskim Karlovcima odlazi na studij u Budimpeštu koji završava 1895. godine. Iz Budimpešte odlazi na münchensku Akademiju, a pred kraj studija, s obzirom na to da je istekla njegova novosadska stipendija, uzdržava se od kamenoklesarskih poslova. 1898. godine po nagovoru kipara Đorđa Jovanovića odlazi u Srbiju, gdje radi kao nastavnik u gimnaziji u Užicu. Potom prelazi u Kragujevac, gdje ostaje osam godina.
Remek-djelo “Ribar sa zmijom” nastaje 1906. godine u Rimu
1906. godine odlazi na godinu dana u Rim, gdje i nastaje remek-djelo Ribar sa zmijom, izliveno u dva istovjetna izvornika koji danas krase zagrebački Jezuitski trg i beogradski Tašmajdan. Skulptura je put predstavljena javnosti na LXXII Međunarodnoj umjetničkoj izložbi u Rimu 1907. godine. Od 1921. sve do smrti radi na Umjetničkoj školi u Beogradu, na kojoj će u to vrijeme predavati i Toma Rosandić, hrvatski kipar, arhitekt i likovni pedagog, koji je veći dio svojeg umjetničkoga opusa ostvario u inozemstvu. Dodajmo da je on za života bio, uz Ivana Meštrovića, najpoznatiji i najcjenjeniji hrvatski kipar.
Roksandićev je opus ponajviše nadahnut djelima njemačkih realista i antičke, a osobito helenističke skulpture. Jedan je od utemeljitelja srpskog novovjekovnog kiparstva. Znatan dio njegovih djela je uništen tijekom Prvog svjetskog rata. Najviši kiparski domet ostvario je upravo skulpturom Ribar sa zmijom te u nekoliko kamenih i brončanih portreta.
Zanimljivo je istaknuti osvrt Simeona Roksandića na skulpturu Zlosretnog ribara (ili Borba ili Ribar sa zmijom ili Unfortunate Fisherman), iznesen u razgovoru sa Zvonimirom Kujundžićem 1940. godine, u kojem autor sublimira svoje gledište na umjetnost i život u cjelini. Riječima da je Ribara oblikovao iz potrebe da simbolima prikaže pobjedu čovjeka nad snagama prirode, kipar je definirao idejnu osnovu svoje najslavnije skulpture. Ideja o pobjedi čovjeka nad prirodom govori o vjeri da se uspon čovječanstva može potvrditi umjetničkom formom. Više o ovom velikom umjetniku doznajte na Wikipediji.
Fotogalerija “Zagreb u slici” | Skulptura “Borba” (ili “Ribar sa zmijom”) | Jezuitski trg, Gornji grad
